Selo Čestin jedno je od najstarijih naselja gružanskog kraja.
U zaseoku Gradina nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Čestina (kota 492), koji je podignut na antičkim temeljima.
Srednjovekovni utvrđeni grad – tvrđava Čestin, u srednjovekovnoj gružanskoj župi, prvi put u istorijskim izvorima pominje se 1367. na nadgrobnom spomeniku „Godačičkom epitafu” srednjovekovnog vlastelina koji je 34. godine vladao gradom Čestinom.
Nakon Kosovske bitke, oktobra 1389. Ugari su zauzeli gružanske tvrđave Čestin i Borač, koje su Srbi uz Tursku pomoć povratili. U Srpskim rukama grad Čestin je bio do 1438. kada je osvojen i razoren od strane Turaka.
Srednjovekovni dragulj sela Čestina svakako je manastir Kamenac, koga je po tradiciji podigao despot Stefan Lazarević u periodu 1416-1426. Manastir Kamenac vekovima odoleva vremenu, bio je duhovni stožer gružanskog kraja u ropstvu pod turcima, parohijska crkva za vekiki broj gružanskih sela u 19. veku. Manastirska crkva vekovima je slavila Vavedenje, a od kraja 19. veka slavi Malu Gospoinu.
Selo Čestin je nasledilo ime grada tj. Čestinske tvrđave, čiji se ostaci nalaze u seoskom ataru. Čestin se kao selo prvi put pominje u turskim popisima krajem 15.veka.
Selo Čestin se pominje u austrijskim popisima iz perioda 1718-1739.
Po usmenom predanju, deo stanovništva sela Čestina je porekla istočne Hercegovine, i stare Raške, a u manjoj meri sa Kosova tačnije severne i zapadne Metohije.
Među prvim školama u oslobođenoj Srbiji otvorena je prva škola u Gružanskom kraju u Čestinu (kod manastira Kamenca) 1818. godine.
Tokom 19. i 20. veka Čestin je iznedrio mnoge vojskovođe, državnike i mnogo umnih ljudi različitih struka.
Seoska litija slavi se prvog dana Vaskrsa.
U selu su pored seoskog turizma razvijeni i izletnički i lovni turizam.
U Čestinu i njegovoj neposrednoj blizini očuvan je veliki broj starih zgrada narodnog graditeljstva koji daju posebnu draž ovom kraju.
U naselju Čestin živi 555 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,5 godina (43,4 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 233 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,87.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. |
Srbi |
|
672 |
99.70% |
nepoznato |
|
2 |
0.29% |
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
? |
1 |
|
|
1 |
80+ |
7 |
|
|
19 |
75-79 |
13 |
|
|
21 |
70-74 |
36 |
|
|
43 |
65-69 |
21 |
|
|
27 |
60-64 |
22 |
|
|
17 |
55-59 |
22 |
|
|
26 |
50-54 |
16 |
|
|
22 |
45-49 |
22 |
|
|
22 |
40-44 |
22 |
|
|
21 |
35-39 |
22 |
|
|
13 |
30-34 |
22 |
|
|
17 |
25-29 |
14 |
|
|
22 |
20-24 |
18 |
|
|
15 |
15-19 |
19 |
|
|
14 |
10-14 |
20 |
|
|
14 |
5-9 |
19 |
|
|
14 |
0-4 |
12 |
|
|
18 |
prosek |
43.4 |
|
|
47.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
251
|
276
|
290
|
269
|
270
|
249
|
233
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
62
|
64
|
30
|
33
|
20
|
14
|
7
|
3
|
-
|
-
|
2.87
|
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
277
|
73
|
172
|
21
|
11
|
-
|
300
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
37
|
176
|
78
|
9
|
-
|
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
147
|
55
|
-
|
1
|
48
|
1
|
1
|
10
|
2
|
18
|
Ženski
|
95
|
55
|
-
|
-
|
17
|
-
|
2
|
2
|
2
|
2
|
Oba
|
242
|
110
|
-
|
1
|
65
|
1
|
3
|
12
|
4
|
20
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
1
|
-
|
4
|
3
|
1
|
1
|
-
|
-
|
1
|
Ženski
|
-
|
-
|
1
|
8
|
3
|
-
|
-
|
-
|
3
|
Oba
|
1
|
-
|
5
|
11
|
4
|
1
|
-
|
-
|
4
|
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7