Sindrom toksičnog šoka

Sindrom toksičnog šoka je rijetka, po život opasna komplikacija bakterijske infekcije. Često je povezana s korištenjem upijajućih tampona i kontracepcijskih spužvi.[1] Uzrokuju ga egzotoksini stafilokoka ili streptokoka.[2] Simptomi mogu uključivati groznicu, osip, ljuštenje kože, nizak krvni tlak, višestruko zahvaćanje organa koje može brzo napredovati u teški i nepopravljivi šok.[3] Mogu postojati i simptomi povezani sa specifičnom infekcijom, poput mastitisa, osteomijelitisa ili upale pluća.[4] Sindrom je prvi put opisan 1927.[5]

Sindrom toksičnog šoka sa streptokokom ponekad se naziva sindromom sličnim toksičnom šoku. Temeljni mehanizam za njegov nastanak uključuje proizvodnju superantigena tijekom invazivne streptokokne infekcije ili lokalizirane stafilokokne infekcije.[6] Rizični faktori za stafilokokni tip su uporaba visoko upijajućih tampona i kožne lezija kod male djece karakteriziranih povišenom temperaturom, niskim krvnim tlakom, osipom, povraćanjem i/ili proljevom te zatajenjem više organa.[7][8] Dodatni faktori za šok sindrom uključuju i ozlijede na koži ili operacije. Dijagnoza se postavlja klinički i izolacijom uzročnika hemokulturama (za streptokok) ili iz uzoraka s mjesta upale. U Sjedinjenim Državama streptokokni toksični šok javlja se u 3 od 100.000 slučajeva godišnje, a stafilokokni TSS u oko 0.5 na 100.000 godišnje. Pojava toksičnog šoka je češća u zemljama u razvoju.[9]

LiječenjeUredi

Liječenje uključuje intravenoznu terapiju, uzimanje antibiotika, inciziju i drenažu apscesa te intravenozno uzimanje imunoglobulina.[10] Preporučuje se da se odmah odstrane tamponi, dijafragme i druga strana tijela. Sumnjiva mjesta primarne infekcije treba pomno dekontaminirati. MR ili CT mekog tkiva pomaže pri lokalizaciji mjesta infekcije. Dekontaminacija obuhvaća reinspekciju i ispiranje kirurških rana, čak i ako se doimaju zdravima; ponovljeni debridman nekrotičnih tkiva i ispiranje mjesta koja mogu biti kolonizirana prirodnim putem (sinusi, rodnica). Za sprječavanje ili liječenje hipovolemije, hipotenzije ili šoka daju se tekućine i elektroliti. Budući da se po cijelom tijelu može dogoditi gubitak tekućine u tkiva, šok može biti težak i otporan. Ponekad je potrebno agresivno oporavljanje tekućinama i potpora cirkulacije.[11] Ukupni rizik od smrti iznosi oko 50% kod streptokokne bolesti, a 5% kod stafilokokne bolesti. Smrt može nastupiti u roku od 2 dana.

PovijestUredi

Naziv "sindrom toksičnog šoka" prvi je primijenio dr. James K. Todd 1978.[12] Dr. Philip M. Tierno Jr., direktor kliničke mikrobiologije i imunologije u Medicinskom centru Sveučilišta u New Yorku Langone, pomogao je u utvrđivanju da tamponi stoje iza slučajeva sindroma toksičnog šoka (TSS) početkom 1980-ih. Za porast slučajeva TSS-a, Tierno okrivljuje puštanje na tržište tampona veće apsorpcije napravljenih od rayona 1978. godine, kao i relativno nedavnu preporuku proizvođača da se tamponi koriste tijekom noći.[13] Međutim, kasnija meta-analiza otkrila je da sastav materijala tampona nije izravno povezan s učestalošću sindroma toksičnog šoka, dok je sadržaj kisika i ugljičnog dioksida pri uzimanju menstrualne tekućine snažnije povezan.[14][15][16]

Godine 1982. pokrenut je slučaj Kehm v. Proctor & Gamble, gdje je obitelj Patricije Kehm tužila Procter & Gamble za njenu smrt od TSS-a 6. rujna 1982. Pacijentica je koristila tampone marke Rely. To je bio prvi uspješan slučaj protiv tvrtke Procter & Gamble, koja je platila 300.000 dolara kompenzacijske štete obitelji Kehm. Ovaj se slučaj može pripisati povećanju broja propisa i ispitivanja sigurnosnih protokola za trenutne zahtjeve FDA -e.[17]

Faktori rizikaUredi

Dokazani čimbenici rizika za razvoj TSS-a su nedavni porođaj, upotreba tampona, nedavna infekcija stafilokokom, nedavni kirurški zahvat i strana tijela u tijelu.[18]

FDA predlaže sljedeće smjernice za smanjenje rizika od dobivanja TSS-a pri upotrebi tampona:[19][20]

  • Odabrati najmanju upijajuću razinu potrebnu za protok (test upijanja odobrila je FDA)
  • Slijediti upute i smjernice za umetanje i upotrebu tampona (nalaze se na naljepnici kutije)
  • Mijenjati tampon barem svakih 6 do 8 sati ili češće ako je potrebno
  • Naizmjenična upotreba tampona i uložaka
  • Izbjegavajte korištenja tampona preko noći ili za vrijeme spavanja
  • Povećati svijest o znakovima upozorenja o sindromu toksičnog šoka i drugim zdravstvenim rizicima povezanim s tamponom (i ukloniti tampon čim se primijeti faktor rizika)

FDA također savjetuje onima s poviješću TSS-a da ne koriste tampone, te da ih zamijene drugim proizvodima intimne higijene za upijanje i prikupljanje menstrualne krvi.[21] Ostali dostupni proizvodi za menstrualnu higijenu su ulošci, menstrualne čašice, menstrualni diskovi i menstrualne gaćice.[22]

Slučajevi TSS-a povezanih s tamponima vrlo su rijetki u Velikoj Britaniji[23][24][25] i Sjedinjenim Državama.[26][27] Kontroverzna studija koju je proveo Tierno otkrila je da će tamponi od pamuka rjeđe dovesti do TSS-a od tampona proizvedenih u uvjetima u kojima TSS može rasti.[28] To je učinjeno izravnom usporedbom 20 marki tampona, uključujući konvencionalne tampone od pamuka/rajona i tampone od 100% organskog pamuka.[29] U nizu studija provedenih nakon ove početne tvrdnje pokazalo se da su svi tamponi (bez obzira na sastav) slični po svom učinku na TSS i da tamponi napravljeni od rayona nemaju povećanu incidenciju TSS -a.[30] Umjesto toga, tampone je potrebno odabrati na temelju minimalne ocjene upijanja potrebne za apsorpciju protoka koji odgovara pojedincu.[20]

Morske spužve se prodaju i kao proizvodi za menstrualnu higijenu. Studija Sveučilišta u Iowi iz 1980. otkrila je da komercijalno prodane morske spužve sadrže pijesak, šljunak i bakterije. Stoga bi morske spužve također mogle uzrokovati sindrom toksičnog šoka.[31]

Studije su pokazale neznatno veće srednje razine žive kod korisnika tampona u usporedbi s korisnicima koji nemaju tampone. Nema dokaza koji pokazuju vezu između uporabe tampona i biomarkera upale.[32]

IzvoriUredi

  1. Toksični šok sindrom – uzroci, simptomi i liječenje (hr) (2012-11-02).
  2. Hrvatska, Placebo d o o Split i MSD. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Sindrom toksičnog šoka (hr).
  3. Hrvatska, Placebo d o o Split i MSD. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Sindrom toksičnog šoka (hr).
  4. Low, DE (July 2013). „Toxic shock syndrome: major advances in pathogenesis, but not treatment.”. Critical Care Clinics 29 (3): 651–75. DOI:10.1016/j.ccc.2013.03.012. PMID 23830657. 
  5. Toxic Shock Syndrome: Causes and Prevention (en-GB).
  6. Goda, Ken; Kenzaka, Tsuneaki; Hoshijima, Masahiko; Yachie, Akihiro; Akita, Hozuka (2021-01-06). „Toxic shock syndrome with a cytokine storm caused by Staphylococcus simulans: a case report”. BMC Infectious Diseases 21 (1): 19. DOI:10.1186/s12879-020-05731-y. ISSN 1471-2334. PMC PMC7789174. PMID 33407229. https://doi.org/10.1186/s12879-020-05731-y. 
  7. Toxic shock syndrome (other than Streptococcal) (TSS): 2011 Case Definition. Centers for Disease Control and Prevention (8 May 2014).
  8. Khajuria, A; Nadam, HH; Gallagher, M; Jones, I; Atkins, J (2020). „Pediatric Toxic Shock Syndrome After a 7% Burn: A Case Study and Systematic Literature Review”. Ann. Plast. Surg. 84 (1): 35–42. DOI:10.1097/SAP.0000000000001990. PMID 31192868. 
  9. Ross, Adam (2021). Toxic Shock Syndrome, Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
  10. Wilkins, Amanda L.; Steer, Andrew C.; Smeesters, Pierre R.; Curtis, Nigel (2017). „Toxic shock syndrome – the seven Rs of management and treatment” (en). Journal of Infection 74: S147–S152. DOI:10.1016/S0163-4453(17)30206-2. PMID 28646955. 
  11. Hrvatska, Placebo d o o Split i MSD. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Sindrom toksičnog šoka (hr).
  12. Delaney, Janice (1988). The Curse: A Cultural History of Menstruation (na en), University of Illinois Press. ISBN 9780252014529
  13. „A new generation faces toxic shock syndrome”. The Seattle Times. 26. siječnja 2005.. http://www.seattletimes.com/seattle-news/health/a-new-generation-faces-toxic-shock-syndrome/. 
  14. Lanes, Stephan F.; Rothman, Kenneth J. (1990). „Tampon absorbency, composition and oxygen content and risk of toxic shock syndrome”. Journal of Clinical Epidemiology 43 (12): 1379–1385. DOI:10.1016/0895-4356(90)90105-X. ISSN 0895-4356. PMID 2254775. 
  15. Ross, R. A.; Onderdonk, A. B. (2000). „Production of Toxic Shock Syndrome Toxin 1 by Staphylococcus aureus Requires Both Oxygen and Carbon Dioxide”. Infection and Immunity 68 (9): 5205–5209. DOI:10.1128/IAI.68.9.5205-5209.2000. ISSN 0019-9567. PMC 101779. PMID 10948145. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC101779/. 
  16. Schlievert, Patrick M.; Davis, Catherine C. (2020-05-27). „Device-Associated Menstrual Toxic Shock Syndrome” (en). Clinical Microbiology Reviews 33 (3): e00032–19, /cmr/33/3/CMR.00032–19.atom. DOI:10.1128/CMR.00032-19. ISSN 0893-8512. PMC 7254860. PMID 32461307. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7254860/. 
  17. Vostral, Sharra L. (Prosinac 2011.). „Rely and Toxic Shock Syndrome: A Technological Health Crisis”. The Yale Journal of Biology and Medicine 84 (4): 447–459. ISSN 0044-0086. PMC 3238331. PMID 22180682. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3238331/. 
  18. Toxic shock syndrome: MedlinePlus Medical Encyclopedia (en).
  19. e-CFR: Title 21: Food and Drugs Administration. U.S. Food and Drug Administration.
  20. 20,0 20,1 Commissioner, Office of the (2019-02-09). „The Facts on Tampons—and How to Use Them Safely” (en). FDA. https://www.fda.gov/consumers/consumer-updates/facts-tampons-and-how-use-them-safely. 
  21. Toxic Shock Syndrome (TSS) (en).
  22. Period Products: The Good, the Bad, and the Ugly (en-us).
  23. Kent, Ellie (2019-02-07). I nearly died from toxic shock syndrome and never used a tampon.
  24. TSS: Continuing Professional Development (2007-10-01).
  25. Mosanya, Lola (2017-02-14). Recognising the symptoms of toxic shock syndrome saved my life.
  26. Toxic Shock Syndrome (2015-02-11).
  27. What You Need To Know About Toxic Shock Syndrome (2018-07-02).
  28. Tierno, Philip M.; Hanna, Bruce A. (1985-02-01). „Amplification of Toxic Shock Syndrome Toxin-1 by Intravaginal Devices”. Contraception 31 (2): 185–194. DOI:10.1016/0010-7824(85)90033-2. ISSN 0010-7824. PMID 3987281. 
  29. Tierno, Philip M.; Hanna, Bruce A. (1998-03-01). „Viscose Rayon versus Cotton Tampons” (en). The Journal of Infectious Diseases 177 (3): 824–825. DOI:10.1086/517804. ISSN 0022-1899. PMID 9498476. https://academic.oup.com/jid/article/177/3/824/847336. 
  30. Berger, Selina; Kunerl, Anika; Wasmuth, Stefan; Tierno, Philip; Wagner, Karoline; Brügger, Jan (Rujan 2019.). „Menstrual toxic shock syndrome: case report and systematic review of the literature”. The Lancet. Infectious Diseases 19 (9): e313–e321. DOI:10.1016/S1473-3099(19)30041-6. ISSN 1474-4457. PMID 31151811. 
  31. Ask John.
  32. Singh, Jessica; Mumford, Sunni L.; Pollack, Anna Z.; Schisterman, Enrique F.; Weisskopf, Marc G.; Navas-Acien, Ana; Kioumourtzoglou, Marianthi-Anna (11. veljače 2019.). „Tampon use, environmental chemicals and oxidative stress in the BioCycle study”. Environmental Health: A Global Access Science Source 18 (1): 11. DOI:10.1186/s12940-019-0452-z. ISSN 1476-069X. PMC 6371574. PMID 30744632. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6371574/. 


  Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi tema o zdravlju (medicini).