Povelja Tvrtka I Dubrovniku 1375.
Povelja Tvrtka I Dubrovniku 1375. je vjerovatno posljednja Tvrtkova povelja Dubrovčanima kao bana. Pisana je ćirilicom, a pisar je bio dijak Brojan.[1]
U godinama poslije smrti cara Uroša 1371. god. došlo je raspadanja srpskog carstva, a u sukobe srpeke vlastele bila je uvučena i Bosna. Posljedica je bila proglašenje Tvrtka za kralja Srbije i Bosne 1377. god.[2]
Političke promjene dovele su i do promjena u trgovini Dubrovnika i zaleđa u unutrašnjosti. Da bi smirio Dubrovčane, Tvrtko I, koji je od 1373. vladao i dijelovima Srpskog carstva (Podrinje i Polimlje),[3] jer je sa knezom Lazarom podijelio oblast Nikole Altomanovića,[4] izdao im je povelju u kojom je obnovio dosadašnje povlastice, ali sada na proširenoj bosanskoj banovini.
Prvi dokument na papiru uredi
Iz 1375. g. sačuvano je još i jedno Tvrtkovo pismo Dubrovčanima, pisano u Bobovcu. To je posljednje sačuvano bansko pismo i pisano je uz brojne novine. Kad je ban Tvrtko odlučio da se proglasi legitimnim nasljednikom nemanjićke kraljevske krune i da tu titule prenese i na dotadašnju banovinu Bosnu, on je smatrao za shodno da uz nemanjićku krunu uvede i sva ostala vanjska obilježja srpskih kraljeva, među ostalim i srpsku kancelarijsku vještinu.[1]
Elegantnu i glatku diplomatsku minuskula, kakva je postojala u srpskoj državnoj kancelariji u toku posljednjih 50 godina, prenio je u bosansku kancelariju dovođenjem nepoznatog pisara. Pismo iz 1375. značajno je i kao prvo pismo napisanu u Bosni na papiru. U njemu je Tvrtko od Dubrovčano tražio isporuku "svite" za 500 perpera, pa se predpostavlja da je to bila priprema za krunidbu. Time je Tvrtko dao do znanja da se priprema za ulazak u odabrani krug evropskih vladara.[1]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Nada Klaić: SREDNJOVJEKOVNA BOSNA”. EMINEX s p.o. Zagreb, 1964.. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države”. INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Sima Ćirković: ISTORIJA SREDNJOVEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE”. Beograd, 1964. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Gordana Tomović: Oblasni gospodari u 14. veku”. multisft.rs, Užice nekad i sad, 2009.. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-26. Pristupljeno 9. 11. 2023.
