Guduščani – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nema veze s povijesti |
Guduščani su bili Hrvatsko pleme oni su bili odzjepili od Bjelih Hrvata prema Franačkim analima oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
Red 1:
[[Datoteka:Croatia-Lika.png|thumb|Oblast koju su naselili Guduščani početkom 9. veka - [[Lika]]]]
'''Guduščani''' (Guduskani, Kučani, {{jez-lat|Guduscani}}) bili su [[Hrvati|Hrvatsko pleme]] koje se uz [[Bodrići|Bodriće]] (Obodriti, Abodriti, {{jez-lat|Predenecenti}}) i [[Timočani|Timočane]] ({{jez-lat|Timociani}}) prvi puta spominje na tlu današnje [[južna i istočna Srbija|istočne Srbije]] [[818]]. g. pod vlašću [[Prabugari|Bugara]], za vreme vladanja kana [[Krum]]a. Beleži ih [[Franačka|franački]] autor ''[[Anali franačkog kraljevstva|Anala franačkog kraljevstva]]'', navodeći njihov dolazak u grad [[Herstal]] [[818]]. godine, kada su pred cara [[Ludovik Pobožni|Ludovika Pobožnog]] izašli: ''...nationum legati Abodritorum videlicet ac Bornae ducis Guduscanorum et Timocianorum qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant...''<ref>[http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html Annesl Regni Francorum], pristupljeno 31. 3. 2013.</ref>, potraživši vojnu zaštitu i savez od Franaka pred Bugarima.
Neki istoričari smatraju da su Guduščani bili deo "sedam [[Slaveni|slovenskih]] plemena", poznatijih pod imenom [[Severani]] (Severjani, Severci, {{jez-grč|Σέβερεις}}), koje pominje vizantijski hroničar [[Teofan Ispovednik]].<ref>Grupa autora, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Knjiga 3, Tom I, Beograd, 1955, str. 225.</ref> Severani su bili rasprostranjeni na istoku do reke [[Timok]]a, pa se zbog toga smatra da su njih činila plemena Timočana, [[Braničevci|Braničevaca]] i Guduščana (oko grada Guduskuma, {{jez-lat|Guduscum}}).
| |||