Križarski ratovi – razlika između verzija

 

== Uzroci ==

Križarski su ratovi niz ratova što su ih [[kršćanstvo|kršćani]] zapadne i srednje [[Evropa|Evrope]] na poticaj [[papa]] vodili od kraja XI. do u drugu polovicu [[13. vijek]]a protiv [[Seldžučko Carstvo|Seldžuka]], Fatimida i drugih [[islam]]skih dinastija i država za oslobođenje svetih mjesta u Palestini, posebice Kristova groba u Jeruzalemu, iz ruku muslimana. Ti su ratovi započeli u doba kada je Katolička crkva, s papom na čelu, nastojala ostvariti duhovnu i svjetovnu prevlast u kršćanskom svijetu. Na crkvenim saborima u Piacenzi i Clermontu 1095. g. Papa [[Urban II.]] pozvao je na rat protiv muslimana za oslobođenje Jeruzalema, obećavši sudionicima oprost od svakoga grijeha, pri čemu će ubijanje, pljačka, osvajanje novih posjeda biti posve prihvatljivi, jer će žrtve svega toga biti nevjernici koji bolje ni ne zaslužuju.Papin poziv, kao i žarko propovijedanje zanesenjaka, npr. francuskog redovnika-augustinca [[Petar Pustinjak|Petra Pustinjaka]], bili su dočekani s velikim poletom i oduševljenjem, i to zbog više razloga. Premda je u 11. vijeku u Evropi počelo razdoblje opće demografske, gospodarske i političke obnove, niži su društveni slojevi proživljavali teško ekonomsko stanje i glad, a 1095.-96. evropske je zemlje zahvatila pobliže nepoznata epidemija ( vjerojatno kuga ), pa je pokušaj bijega iz takve stvarnosti bio sasvim razumljiv. Ekonomsko je stanje bilo dodatno otežano jer su Seldžuci i Fatimidi kočili trgovinu maloazijskog i sjevernoafričkog prostora s kršćanskom Europom. Značajnu ulogu u pokretanju ratova imala je i zamisao o zaštiti mnogobrojnih hodočasnika na putu u Svetu zemlju od nasilja i samovolje bliskoistočnih mjesnih moćnika.Od rata protiv islamskog Istoka svi su očekivali koristi: vjerski gorljivi pojedinci - mjesto u raju, velikaši - nove velike posjede, seljaci - oslobođenje od osobne ovisnosti, a svi sudionici plijen od pljačke. U raznim dijelovima [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] na tisuće naivnih vitezova i kmetova počinju se okupljati na ratni pohod, stavljaju na svoje tunike veliki crveni križ i odlaze u 200-godišnji rat za oslobađanje navodnog [[Isus]]ovog groba, krećući se ispred glavnine, ubijajući Židove te pljačkajući i izazivajući nemire kamo god bi stigli.

 

== Kronologija ==

* [[1096]] - [[1099]] [[Prvi križarski rat]]

* [[1147]] - [[1149]] [[Drugi križarski rat]]

 

== Zanimljivosti ==

- Godine [[1212]]. započeo je tragičan križarski pohod u kojem su tisuće kršćanske djece pješice krenule iz Evrope prema Jeruzalemu. Većina ih je putem pomrla od gladi, a neki su prodani u roblje.

 

 

- Omiljeni engl. kralj [[Richard I.]] (vladavina od 1189.-1199.) bio je poznat pod imenom Richard Lavljeg Srca. On je sudjelovao u trećem križarskom pohodu i pritom zauzeo lučki grad [[Akon]]. Na povratku zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold i tražio visoku otkupninu.

{{Commonscat|Crusades}}