Opsada Sarajeva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 223:
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|desno|mini|150px|Bivši predsjednik RS-a, Radovan Karadžić, optužen je između ostalog i za za opsadu Sarajeva<ref>[[#MKSJ Karadžić|MKSJ Karadžić]], str. 8</ref>]]
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) je optužio nekoliko zapovjednika za ratne zločine tijekom opsade. 2003. donio je prvu presudu za opsadu Sarajeva.
* [[Stanislav Galić]], zapovjednik korpusa Romanija, je zbog kampanje terora protiv Sarajlija, uključujući masakr na MarkalemaMarkalama, proglašen krivim za [[teror]] i [[zločin protiv čovječnosti]] te osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/dw/article/0,,2484221,00.html|title=''Galiću doživotni zatvor''|date=1. prosinca 2006|accessdate=1. rujna 2012|publisher=Deutsche Welle}}</ref>
* [[Dragomir Milošević]], zapovjednik istog korpusa, dobio je 29 godine zatvora.<ref>{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/10268|title=''Žalbeno vijeće djelomično potvrdilo osuđujuće presude Dragomiru Miloševiću i umanjilo mu kaznu na 29 godina zatvora''|publisher=MKSJ|date=12. listopada 2009|accessdate=9. travnja 2012}}</ref> Tijekom izrečenja presude, sudac Patrick Robinson je rekao: "''Nije bilo sigurnog mjesta u Sarajevu...Moglo se nastradati bilo kada i bilo gdje''."<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2007/dec/12/warcrimes|title=''General who led Sarajevo siege jailed for war crimes'' |date=12. prosinca 2007 |publisher=Guardian|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref>
* MKSJ je bivšeg načelnika Generalštaba [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]], generala [[Momčilo Perišić|Momčila Perišića]], isprva 2011. proglasio krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za [[raketiranje Zagreba]] i za pomoć i podržavanje opsade i terora civila u Sarajevu.<ref>{{cite news|publisher=Nacional|url=http://www.nacional.hr/clanak/115757/presuda-momcilu-perisicu|title=Perišiću 27 godina zatvora za teror u Sarajevu i Srebrenici te raketiranje Zagreba|date=6. rujna 2011|accessdate=09-04-2012}}</ref> Drugom, pravomoćnom presudom, Perišić je oslobođen svih optužbi jer je žalbeno vijeće zaključilo kako je on "pomagao srpske vojne formacije u sklopu njihovih općih napora, a ne kako bi ih usmjerio na počinjenje pojedinih zločina". Prema nalazima te presude, Perišić je samo kao vojnik izvršavao naređenja donesena u Vrhovnom savjetu obrane (VSO) SR Jugoslavije. Kada je stupio na dužnost načelnika Generalštaba VJ 1993., odluka VSO o pomoći vojskama van Srbije već je donesena, a Perišić ju je samo provodio, ne izlazeći iz zadanih okvira.<ref name="Jungvirth">{{cite web| url=http://www.slobodnaevropa.org/content/konacna-presuda-haga-perisic-oslobodjen-za-zlocine-u-bih-i-hrvatskoj/24914171.html| title=Konačna presuda Haga: Perišić oslobođen za zločine u BiH i Hrvatskoj| date=28. veljače 2013| publisher=Slobodna Evropa| accessdate=28. veljače 2013|author=Goran Jungvirth}}</ref><ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/sid/11221| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslvaiju | title=Appeals Chamber Acquits and Orders Release of Momčilo Perišić| accessdate=28. veljače 2013}}</ref> Ipak, u svojoj presudi, MKSJ navodi da je SRJ putem Perišića odobrila isporuku od 800.000 metaka, 2.000 pušaka i 5.400 snajperskih strojnica VRS-u samo u studenom 1993. godine te 721.250 metaka, 27.130 granata, 900 projektila, 50 mina, 100 raketa i 350 detonatora u prosincu iste godine.<ref>[[#MKSJ Perišić|MKSJ Perišić]], str 325-326</ref> Velik dio tog oružja korišten je u vojnoj kampanji protiv Sarajeva.