Opsada Sarajeva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 186:
Gađanje grada je koštalo mnogo ljudskih života. Prilikom pojedinih gađanja ubijene su desetine i ranjene stotine ljudi. Jedan strašan primjer za to je pokolj na otvorenoj tržnici "Markale", gdje su u veljači 1994. godine granate ispaljene sa srpskih položaja na [[Špicasta stijena|Špicastoj stijeni]] pogodile masu ljudi i uzeli život 66 Sarajlija.<ref name="guardian">{{cite web|title=Radovan Karadzic claims Bosnian Muslims 'killed own people' in Sarajevo |url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/mar/02/radovan-karadzic-siege-sarajevo-myth|publisher=Guardian|author=Mark Tran|date = 02. 03. 2010.|accessdate = 29. 08. 2010.}}</ref><ref name="siege lifted"/> Kao odgovor na ta gađanja [[UN]] su srpskim snagama diktirale jedan ultimatum prijeteći da će ih bombardirati, ukoliko ne pristanu na povlačenje svojih težih oružja do jedne određene točke. Pristali su pred krajem ultimatuma i od onog trenutka gađanje Sarajeva se postepeno smanjilo, što se može smatrati kao početak puta ka završavanju rata. Nestašica hrane dovela je drastičnih načina na koji su građani preživljavali: primjerice, ljudi su lovili i jeli [[golub]]ove.<ref>[[#Vulliamy|Vulliamy 1994.]], str. 189</ref> [[12. listopada]] [[1994]]., [[UNHCR]] je objavio da je međunarodni zračni humanitarni konvoj ušao u 467. dan, čime je blokada Sarajeva nadmašila blokadu [[Berlin]]a, gdje je zračni humanitarni konvoj trajao 462 dana, od lipnja [[1948]]. do rujna [[1949]]. Do tada, UN je objavio da je bilo 7.272 letova koji su donijeli ukupno 81.948 tona hrane i druge humanitarne pomoći Sarajevu.<ref name="UNCOE"/>
 
Karadžić je izjavio da VRS nije imala nikakve veze s MarkalemaMarkalama nego da su "Bošnjaci gađali svoje vlastite ljude kako bi inicirali djelovanje NATO-a". Također je tvrdio da su "Bošnjaci pretvorili škole i bolnice u vojne instalacije te su stoga one bile legitimne mete."<ref name="guardian"/>
 
=== Žrtve i štete ===