Jeronim – razlika između verzija

 

== Djetinjstvo i mladost ==

Rodio se u Stridonu (ili Stridonama), na granici između [[Rimsko Carstvo|rimskih]] provincija [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Ne zna se točno, gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten u [[Grahovo polje|Grahovom polju]] u današnjoj [[BiH]], a po drugoj argumentiranijoj tzv. liburnijskoj tezi, na području između [[Trsat]]a ([[Hrvatska]]) i [[Ilirska Bistrica|Ilirske Bistrice]] ([[Slovenija]]). Bio je sin [[Iliri|ilirskih]] [[Kršćanstvo|kršćanskih]] roditelja, no [[krštenje]] je primio kasnije, u [[Rim]]u, gdje je nadopunjavao svoj studij retorike. Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, ali teške naravi, nediscipliniran. Posjedovao je inteligenciju, dobro pamćenje te izvanredno osjetljiv, strastven karakter.

 

 

== Prijevod Biblije ==

[[Papa]] [[Damaz I.]], vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo i za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju [[latinski jezik|latinskoga]] prijevoda Evanđelja, tzv. ''Itale''. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu [[Vulgata|Vulgatu]]. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu, da su neki u njemu već gledali budućega papu. No to se predviđanje nije ispunilo.

 

== Jeronim u Betlehemu ==

Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u [[Betlehem]], gdje je osnovao jedan muški [[samostan]], koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim [[knjiga]]ma. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva [[povijest|povijesnih]] i [[arheologija|arheoloških]] podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana [[svijet]]a mnogi k njemu obraćali za savjet.

 

 

Spomendan mu je 30. rujna.

 

{{Crkveni naučitelji}}