Gustave Flaubert – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: io:Gustave Flaubert
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 27:
| uticaj_na = [[Anton Čehov]], [[Jean Paul Sartre]], [[Franz Kafka]], [[Vladimir Nabokov]], [[Ezra Pound]], [[Guy de Maupassant]], [[Edmond de Goncourt]], [[Alphonse Daudet]], [[Emile Zola]], [[Ivan Turgenjev]], [[Mario Vargas Llosa]], [[Louis Ferdinand Céline]], [[Michael Chabon]], [[Guram Dočanašvili]], [[Grigol Robakidze]], [[George Orwell]], [[William H. Gass]], [[Michel Foucault]], [[Julian Barnes]]
}}
 
 
'''Gustave Flaubert''' (Rouen, [[12.12.]] [[1821]]. - imanje Croisset, [[8.5.]] [[1880]].) je bio francuski prozaist, odnosno jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
 
 
Sin liječnika, Flaubert upisuje studij prava koji ne završava, putuje sjevernom Afrikom, formira krug pariških prijatelja, a od svojih tridesetih godina uglavnom živi na imanju Croisset u Normandiji, s povremenim posjetima Parizu. Nakon adolescentske ljubavi prema udatoj Elise Schlesinger, koju nije nikad zaboravio, imao je više erotskih veza, od kojih je najpoznatija s pariškom spisateljicom Louise Colet, no, nikad nije zasnovao vlastitu obitelj.
Linija 37 ⟶ 35:
 
=== Književni opus ===
 
Prvo Flaubertovo remek djelo je ujedno i najkontroverznije: "Gospođa Bovary", 1857, turobna pripovijest o egzistencijalnoj dosadi, preljubima i samoubojstvu žene provincijskoga normandijskoga liječnika, savršeno komponirana kao jedan od egzemplarnih psiholoških romana, izazvala je sudski proces zbog navodno nemoralnih dijelova teksta. No pisac, njegov izdavač i tiskar su oslobođeni optužbe, zahvaljujući, među inim, i realizmu i životnoj mudrosti suca. Roman odlikuju značajke koje će se sretati i u kasnijim Flaubertovim djelima: vjerodostojnost u prikazu pojedinosti, impersonalni pristup u kojem ne čujemo glas pisca niti uopće znamo za njegovo postojanje, te harmonični i njegovani stil koji je postao uzorom francuske proze. U sljedećem romanu "Salammbo", 1862, auktor je dao maha svom potiskivanom temperamentu, no, ni tu nije iznevjerio arhivarski i trijezni pristup- u tom spoju nespojivih sastavnica leži čar prikaza stare Kartage, kao i opisu razmaha bujnih strasti i atavizama koji su uzbuđivali piščevu maštu, najčešće svjesno ograničenu na prozaičnu malograđansku svakodnevnicu.
 
Linija 47 ⟶ 44:
 
== Djela ==
 
* "[[Madame Bovary]]" [[1857.]]
* "Salammbo" ([[1862]].)