Ekonomija Irana – razlika između verzija

 

== Povijest ==

[[Iran]] je bilježio stabilni [[Gospodarstvo|gospodarski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]]-[[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i gospodarske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{cite web|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=rujan 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

 

== Petogodišnji društveno-gospodarski razvojni plan ==

Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[Gospodarstvo|gospodarski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. rujna 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Plansko gospodarstvo|planskog]] i [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog]] [[Gospodarstvo|gospodarstva]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. ožujka 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

=== Plan gospodarske reforme ===

Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=siječanj 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=rujan 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnom gospodarstvu što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinedžad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće [[gospodarstvo]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>.

 

 

== Nacionalizacija i privatizacija ==

Nakon svršetka [[Iransko-irački rat|oružanih sukoba]] s [[Irak]]om i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[1988.]] godine, [[iran]]ska vlada objavila je program [[Privatizacija|privatizacije]] većine prethodno [[Nacionalizacija|nacionaliziranih]] [[industrija]] u cilju obnove postratnog [[Gospodarstvo|gospodarstva]]. Proces prodaje državnih [[tvornica]] išao je relativno sporo zbog neslaganja [[Nacionalizam|nacionalističke]] većine u iranskom [[parlament]]u. Većina teških industrija poput [[čelik]]a, [[Rafinerija nafte|petrokemikalija]], [[Bakar (element)|bakra]], [[automobil]]a i [[stroj]]eva ostale su u državnim rukama, dok je s druge strane većina manjih industrija u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]<ref name="IranCIA2011"/>.

 

 

== Radna snaga ==

Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban gospodarski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{cite web|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

 

=== Socijalna sigurnost ===

[[Iran]]ska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz [[Bliski istok|regionalnu]] perspektivu<ref name="Yamouri2010"/>, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja<ref name="Yamouri2010"/> koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rasmi|first=Rouznameh|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm|publisher=International Labour Organization - Natlex|location=Geneva|date=17. veljače 1991.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Socijalna sigurnost također obuhvaća [[Nezaposlenost|nezaposlene]], [[Bolest|bolesne]], starije osobe, te [[Ozljeda na radu|povrijeđene radnike]]<ref name="SocialSecurity2005">{{eng icon}} {{cite web|last=Social Security|title=Asia and the Pacific: Iran|url=https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html|publisher=U.S. Social Security Administration|location=Baltimore, Maryland|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2003.]] minimalna [[mirovina]] iznosila je 50% redovitih [[prihod]]a, ali ne ispod minimalne propisane granice<ref name="SocialSecurity2005"/>. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog [[budžet]]a za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na [[Mirovina|mirovine]]<ref name="CBI2009">{{eng icon}} {{cite web|last=CBI|title=Annual Review for 1387 (2008/09)|url=http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|date=1. prosinca 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=9. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

 

== Gospodarska područja ==

=== Poljoprivreda i prehrana ===

{{glavni|Poljoprivreda u Iranu}}

 

==== Maloprodaja ====

Iranska industrija [[Maloprodaja|maloprodaje]] sastoji se uglavnom od [[zadruga]] (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u [[bazar]]ima ([[tržnica]]ma)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iranica|title=Bāzār|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/bazar-index|date=15. prosinca 1989.|accessdate=3. veljače 2011}}</ref>. Najveći dio [[Hrana|hrane]] pojavljuje se na uličnim tržnicama s [[cijena]]ma koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom<ref name="Euromonitor032011">{{eng icon}} {{cite web|last=Euromonitor|title=Retailing in Iran|url=http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report|publisher=Euromonitor International|location=London|date=ožujak 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od kojih većina posluje van [[Teheran]]a gdje postoji velik broj hipermarketa i [[supermarket]]a. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih [[trgovina]] koje su većinom u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su ''Etka'', ''Refah'', ''Šahrvand'' and ''Hyperstar Market''<ref name="Euromonitor032011"/>. [[Elektroničko poslovanje]] u [[2008.]] godini ostvarilo je promet od milijardu [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's e-commerce to reach rls10,000b|url=http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=3. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

 

=== Međunarodne sankcije ===

Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su gospodarske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=31. srpnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.

 

 

=== Iransko-hrvatski gospodarski odnosi ===

[[Hrvatska]] je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne gospodarske odnose s [[Iran]]om<ref name="IMOC2009"/>, a gospodarski odnosi datiraju još iz vremena [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput [[Končar Elektroindustrija|Končara]], [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đure Đakovića]], [[Ingra|Ingre]] ili [[TŽV Gredelj d.o.o.|Gredelja]]<ref name="LiderPress20032008"/> koje su tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zamijenile tvrtke iz [[EU]]<ref name="LiderPress20032008"/>.

 

*{{eng icon}} PressTV (Tehran, Iran): [http://www.presstv.com/program/151362.html Iran's Prospering Economy and the Global Financial Crisis] (studeni 2010.)

 

'''Izdanja i statistike:'''

*{{eng icon}} [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312982~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:312943,00.html World Bank Statistics] - društveni i gospodarski pokazatelji [[Svjetska banka|Svjetske banke]]

*{{eng icon}} [http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php Turquoise Partners] - [[iran]]sko-[[UK|britanski]] mjesečnik s podacima o [[Teheran]]skoj burzi

|commonscathr = Gospodarstvo Irana

}}

 

[[Kategorija:Iran]]