Wikipedija

Historija Bosne i Hercegovine – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 21:
Treba napomenuti nekoliko ilirskih plemena na području današnje Bosne i Hercegovine. Istoričari se ne slažu upotpunosti o njihovoj rasprostranjenosti.
 
[[Japodi]] su naseljavali veliki prostor, obuhvatajući srednji tok rijeke [[Una|Une]] kod [[Bihać]]a, današnju Liku i Gorski Kotar i dio SlovonijeSlovenije. Mnoštvo podataka o njima dobiveno je u arheološkom nalazištu sojenica u [[Ripač|Ripču]], o čemu svjedoče ostaci kočeva sačuvanih u sedrastom koritu Une. Pronađeno je oko 2.500 komada ovih kočeva. Oni su uglavnom činili pravougaonu formu veličine 12 x 6 metara između kojih su se nalazili uski prolazi, kao neki vodni putevi. Ove sojenice na Uni kod Ripča bile su izgrađene od drveta na hrastovim kočevima koji su bili dosta duboko „zabijeni“ u korito rijeke. Zidovi ovih drvenih kuća su sa unutrašnje strane bili oblijepljeni ilovačom, dok je krov bio od slame. Među brojnim nalazima ističe se urezana ''Glava jelena'' sa razgranatim rogovljem, figuralne predstave od pečene gline, terakota- bogovi od gline i mnoštvo drugih. Nakon analize svih ovih kulturnih dostignuća možemo reći da Ripač predstavlja značajno arheološko nalazište.
 
[[Sardeati]] su bili uz [[Unac]] i donji tok [[Una|Une]], na današnjem prostoru [[Drvar]]a, ali i dijelom u Lici i možda dijelom na prostoru Bosanskog Petrovca.
 
[[Deuri]] su malo pleme od 22 dekurije (bratstvo), ali veliki naučni problem, jer ga istoričari smještaju u međurjrčjemeđurječje [[Pliva|Plive]] i gornjeg [[Vrbas]]a, ali i na područje današnjeg [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]].
 
[[Mezeji]] su pripadali panonskoj grupi ilirskih plemena. Njihova teritorija je bila sjeverno od [[Grmeč]]a, dolina [[Sana|Sane]] i srednji tok [[Vrbas]]a.
[[Dalmati]] su živjeli na jugozapadu Bosne, na području današnjeg Livna, Glamoča i Duvna a najvećim dijelom u današnjoj srednjoj Dalmaciji. Po njima je vjerovatno i nastala riječ ''[[Dalmacija]]''.▼
 
▲[[Dalmati]] su živjeli na jugozapadu Bosne, na području današnjeg [[Livno|Livna]], Glamoča[[Glamoč]]a i [[Duvno|Duvna]] a najvećim dijelom u današnjoj srednjoj Dalmaciji. Po njima je vjerovatno i nastala riječ ''[[Dalmacija]]''.
[[Desitijati]] su bili nastanjeni u srednjoj Bosni.
 
[[Desitijati]] su bili nastanjeni u srednjoj Bosni, oko gornjeg toka rijeke Bosne i doline Lašve. Na toj će teritoriji izniknuti i bosanska srednjevjekovna država Bosna.
 
Breuci su bili sjeverno od Desitijata, oko donjeg toka rijeke Bosne, između Mezeja na zapadu i Skordika na istoku.
[[Autarijati]] su bili ilirsko pleme koje je doživjelo svoj uspon između VI i IV stoljeća pne. O njihovom prisustvu u zapadnim i centralnim dijelovima Balkana postoje mnogi historijski podaci, filološki nalazi i veliki broj tragova materijalne prirode. Istraživanja o Autarijatima i glasinačkoj kulturi (Glasinac, visoravan u općini [[Sokolac]]) iz starijeg željeznog doba započela su krajem XIX stoljeća.
 
[[Daorsi]] su zauzimali prostor Hercegovine, pretežno oko donjeg toka Neretve. I danas postoje dobro očuvani ostaci njihovog monumentalnog grada Daorsona kod [[Stolac|Stoca]]. Bili su prvi koji su došli u dodir sa Starim Grcima i Rimljanima, koji su ih potčinili pod svoju upravu, prve na teritoriji današnje teritorije Bosne i Hercegovine.
 
[[Ardani]] su živjeli južno od Liburna, a [[Antiari]] su živjeli još dalje prema jugu. Druga ilirska plemena koje treba pomenuti su [[Labodi]]. Migracije [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem stoljeću prije naše ere su izbacile mnoga ilirska plemena sa bivših teritorija. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjevernoistočne Bosne.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Historija_Bosne_i_Hercegovine