Elejci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: be:Элейская школа
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 2:
 
== Istorija ==
 
Ovaj je filozofski pravac nazvan po grčkom gradu Eleji u južnoj Italiji, u kome su delovali njegovi glavni predstavnici – Parmenid i Zenon. Osnivanje elejske škole često se pripisuje Ksenofanu iz Kolofona. Premda u njegovim filozofskim razmišljanjima ima mnogo elemenata koja će kasnije u nekom obliku postati sastavnim delom elejskog učenja, ipak je verovatno ispravnije Parmenida smatrati osnivačem ove škole.
 
Linija 8 ⟶ 7:
 
== Filozofija ==
 
Elejci su odbacili [[Gnoseologija|epistemološku]] vrednost [[Čula|čulnog]] iskustva i umesto toga za [[Kriterij istine|kriterije istine]] uzeli [[Matematika|matematičke]] postavke. Parmenid i Melis su gradili dokaze za svoju filozofiju, dok je Zenon uglavnom nastojao da pobije stanovišta drugih mislilaca, pre svega [[Pitagorejci|pitagorejaca]], razvijajući njihove postavke do besmisla ''([[reductio ad absurdum]])''.
 
Linija 14 ⟶ 12:
 
== Kritika i značaj ==
 
Elejci su nastojali da, kao i [[jonski filozofi]] pre njih, otkriju jedno načelo sveta. Međutim, to načelo o postojanju jednog trebalo je pomiriti sa mnoštvenošću i kretanjem koje opažamo oko sebe. [[Heraklit]] je problem Jednog i Mnoštva nastojao rešiti učenjem o jedinstvu u razlici, koje je odavalo priznanje i jednom i drugom elementu. [[Pitagorejci]] su prihvatali realnost mnoštva po cenu isključivanja Jednog te potvrđivali postojanje mnoštva jedinica ([[monada]]). Elejci su, s druge strane, potvrđivali Jedno isključujući postojanje mnoštva. Ako tvrdimo mnoštvo, onda moramo prihvatiti i mogućnost promene, a ako prihvatimo mogućnost promene jedne stvari u drugu, onda opet moramo tragati za zajedničkim elementom koji tu promenu čini mogućnom. Ako, pak, tvrdimo Jedno, onda iz tog Jednog moramo na neki način izvesti mnoštvo ili bar objasniti odnos koji vlada između umnog Jednog i čulnog mnoštva. Elejci su taj problem zapravo zaobišli negirajući postojanje mnoštva kao privid: to je stanovište bilo neodrživo, a isti je slučaj bio i sa suprotnim stanovištem pitagorejaca.
 
Linija 20 ⟶ 17:
 
== Vidi također ==
 
* [[Antička filozofija]]
* [[Presokratovci|Presokratska filozofija]]
Linija 28 ⟶ 24:
 
{{Presokratovci}}
 
 
[[Kategorija:Antički filozofi]]