Centralni nervni sistem – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Adding {{Commonscat|Central nervous system}} |
m razne ispravke |
||
Red 6:
== Važniji delovi centralnog nervnog sistema ==
<center>
<table style="width:65%" border="1" cellpadding="1" cellspacing="0">
Linija 60 ⟶ 59:
== Mozak ==
'''Mozak''' predstavlja proširenje prednjeg dela nervne cevi i sastoji se iz: prednjeg (velikog) mozga, međumozga, srednjeg mozga, malog mozga i produžene moždine.
=== Prednji ili veliki mozak (telencephalon) ===
U toku evolucije je prednji mozak CNS-a najviše progresivno evoluirao. Njegova primarna funkcija je centar [[čulo mirisa|čula mirisa]] i to on obavlja kod nižih kičmenjaka. Kod viših kičmenjaka je, osim mirisne, dobio ulogu glavnog koordinacionog centra i centra više [[nerv]]ne delatnosti.
Linija 75 ⟶ 72:
=== Međumozak (diencephalon) ===
Pokriven je ostalim delovima mozga tako da se vidi samo sa donje strane. U njemu leži treća [[moždana komora]]. Na njegovom krovu je razvijena [[epifiza]], žlezda sa unutrašnjim lučenjem. Na donjoj strani, podu komore, označenoj kao [[hipotalamus]], javlja se levkasto ispupčenje (infundibulum) koje je u vezi sa [[hipofiza|hipofizom]]. Hipotalamus je vrlo značajan refleksni centar koji kontroliše temperaturu tela, rad unutrašnjih organa, [[krvni pritisak]], san, osećaj gladi, žeđi, straha, besa.
{{poseban članak|međumozak}}
Linija 83 ⟶ 79:
{{poseban članak|srednji mozak}}
=== Mali mozak (cerebellum) ===
Kod sisara je podeljen na dve hemisfere i srednji deo. Mali mozak je centar ravnoteže i mišićne koordinacije pa je njegova veličina proporcionalna pokretljivosti životinje. Naročito jako je razvijen kod životinja koje se brzo i okretno kreću (kod riba su to npr. ajkule, kod ptica su to dobri letači, a kod sisara trkači). Kod vodozemaca i gmizavaca je slabo razvijen.
Linija 89 ⟶ 84:
{{poseban članak|mali mozak}}
=== Produžena moždina (medulla oblongata) ===
To je zadnji deo mozga koji se nastavlja na kičmenu moždinu. U njoj se nalazi četvrta komora čiji je krov jako tanak, ali su pod i bokovi zadebljali i u njima se nalaze:
* nervna vlakna koja povezuju produženu moždinu sa prednjim delovima mozga;
Linija 97 ⟶ 91:
{{poseban članak|produžena moždina}}
=== Moždane komore ===
Kanal nervne cevi u nivou mozga obrazuje proširenja – moždane komore, koje su međusobno povezane i nastavljaju se u kanal kičmene moždine.
Linija 104 ⟶ 97:
=== Moždanice i likvor ===
CNS je obavijen vezivnim opnama (moždanicama) kojih kod sisara ima tri:
Linija 118 ⟶ 110:
== Kičmena moždina (medulla spinalis) ==
Zadnji deo nervne cevi, '''kičmena moždina''', prostire se celom dužinom tela. Idući ka zadnjem kraju tela ona se sužava. Cilindričnog je oblika i ima centralni kanal u sredini. Sa obe stane kičmene moždine polaze nervi koji su segmentalno raspoređeni – ima ih onoliko koliko i kičmenih pršljenova.
Linija 124 ⟶ 115:
{{poseban članak|kičmena moždina}}
==
{{Commonscat|Central nervous system}}▼
* [http://www.bionet-skola.com/w/index.php?title=Nervni_sistem_ki%C4%8Dmenjaka&action=edit Bionet škola]
* [http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/C/CNS.html Centralni nervni sistem]
{{nervni sistem}}
▲{{Commonscat|Central nervous system}}
[[Kategorija:Nervni sistem]]
|