Armenski genocid – razlika između verzija

'''Armenski genocid''' je skupno ime za dva događaja u kojima su [[Turci]] na teritoriju [[Turska|Turske]] pobili i raselili velik broj [[Armenci|Armenaca]], čime je na tom području nestao [[armenski jezik|zapadni armenski jezik]].

== Prvi pokolj Armenaca ==

[[1890]]. godine je u [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]] živjelo 2,5 miliona [[Armenci|Armenaca]], od kojih su većina bili vjernici [[Armenska katolička crkva|Armenske katoličke crkve]] ili [[Armenska apostolska crkva|Armenske apostolske crkve]]. [[Rusija]] je Armence podupirala u njihovim zahtjevima za autonomijom jer je željela oslabiti Osmanlijsko Carstvo. Iako je autonomaški pokret brzo rastao, [[Abdul-Hamid]] je odlučio zadržati vlast nad tim područjem.

 

 

== Spomen-park u Erevanu ==

Kad se [[1965]]. obilježavala 50. godišnjica genocida, javila se zamisao o postavljanju spomenika, koji je po nacrtima arhitekata Kalašjana i Mkrtčjana dvije godine kasnije postavljen na brdu Cicernakaberd nad klancem rijeke [[Hrazdan]]. Obelisk visok 44 metra simbolizira preporod [[Armenci|Armenaca]], a 12 blokova postavljenih u krug predstavlja 12 izgubljenih pokrajina na području današnje [[Turska|Turske]]. Unutar tog kruga gori vječna vatra. Od spomenika vodi park sa zidom dugim 100 metara na kojem pišu imena krajeva za koje se zna da su se u njima vršili pokolji. Na kraju tog parka je [[1995]]. otvoren mali muzej s osnovnim podacima o događajima, kao i fotografijama njemačkih fotografa (turskih saveznika u [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]]) i publikacija o genocidu na raznim jezicima. Pokraj muzeja je prostor gdje strani državnici sade spomen-drveće.

 

== Obilježavanje ==

Armenci svake godine obilježavaju dan genocida brojnim manifestacijama. Godinama pokušavaju navesti Tursku na priznavanje ovog događaja. Primjerice, za 90. obljetnicu [[2005]]. godine, na Armenskim TV kanalima mogli se vidjeti kako su u glavnom gradu, Erevanu, stotine hiljada ljudi obišle memorijal te su oko vječne vatre postavili zid napravljen od cvijeća, slažući cvjetove, visok preko metar i dugačak možda stotinjak metara... Istovremeno, u [[Los Angeles]]u, gdje živi velik broj Armenaca, u kolonama su protestirali uz transparente.

 

Britanski izvori govore o mogucih milion žrtava, dok s druge strane, turski historičari govore o "nekoliko stotina hiljada" koji su stradali "u građanskom ratu u kojem je bilo žrtava na obje strane".

 

[[Artsah]], kako ga zovu armenci, odnosno [[Gorski Karabah|Karabah]], kako je poznat ostatku svijeta, priča je za sebe.

Ovaj dan 2005. obilježen je kolonama koje su na memorijalu postavljale cvijeće.

 

Izvaci iz razgovora s rektoricom univerzietea Maštrop Maštoc, Donara Sergejevnom:

''- Zašto je hebrejima bilo bitno priznanje njihovog genocida? Mi samo želimo da se prizna historijska istina. Ovo priznanje više znači turskom narodu nego nama, jer njemački je narod krenuo naprijed nakon što su priznali što je fašistički režim učinio. Mi, armenci, želimo dobrosusjedske odnose s Turskom, želimo normalno živjeti i trgovati. Ali to će biti moguće tek onda, kada patnje našeg naroda budu priznate...''

 

{{commonscat|Armenian Genocide}}

* [http://www.armenian-genocide.com Armenian Genocide] - na engleskom