Aleksandrida – razlika između verzija

 

== Fikcija i fakcija ==

Opreka fiktivno i faktivno povezano je s nastojanjem da se protagonista, Aleksandra Makedonskog, prikaže kao božanstvo, instituciju te da se čitatelja zainteresira za građu koja je po svojoj tematici biografska. Iako je život i dijelo hrabrog vojskovođe koji je pokorio u ono vrijeme moćnu Perziju, [[Egipat]], a stigao i do Indije već samo po sebi magnifikantno i zapanjujuće, autor je unio, odnosno izmjenio, pojedine činjenice kako bi djelo učinio što zanimljivijim. Na primjer, u Aleksandridi navodi se da kada je poslije teških, kvravih borbi i spletki Aleksandar iz sukoba s perzijskom carem [[Darije III.|Darijem III.]] izišao ne samo kao fizički, već i moralni pobjednik, ovaj mu je na oproštaju s ovozemljskim životom prepustio ruku svoje kćeri kojom se Aleksandar potom oženio. Ženidba Alaksandra s Darijevom kćeri nije upitna kao povijesna činjenica, ali se u romanu kao ta najljepša žena u svome kraju (ne samo po vanjštini, već i po dobroti i unutarnjoj ljepoti) navodi [[Roksanda]]. Ona jest bila Aleksandrova prva žena, ali ne i jedina. Naime, druga žena bila je Stateira, kćer Darija III., dok je Roksanda bila baktrijska princeza. U Aleksandridi se [[Stateira]] ne spominje, kao niti njegova ljubavnica Barsina, a pogotovo se ne dovodi u pitanje Aleksandrova [[heteroseksualnost]], što je danas jedna od prihvaćenijih teza o ovome imperatoru. Na kraju djela, koje govori o Aleksandrovoj [[smrt]]i, Roksanda se ubija ne mogavši zamisliti svoj život bez njega, a njegovu ubojicu, Vrionuša, ubija njegov znameniti [[konj]] Bukefal koji je zaplakao kao [[čovjek]], a onda skočio i odgrizao Vrionušu glavu. Međutim, za povijesni fakt uzima se da je [[Bukefal]] poginuo u krvavoj bitci s indijskim vladarom Porom kod Hidaspa, tri godine prije smrti svoga vlasnika.

 

 

== Poveznice s Biblijom ==

Upravo je toliko star bio i [[Isus Krist]] kada je umro. Ako je istina da je Aleksandar otrovan, a da je za to odgovoran jedan od njegovih podanika (i ne samo to, već jedan od vojnika koji su ga pratili u neustrašivim osvajanjima), značilo bi da je Aleksandra [[Vrionuš]] izdao, baš kao što je Isusa izdao Juda, jedan od njegovih [[apostol]]a i vjernih pratilaca, u dobru i zlu.

 

 

== Važnost ==

Aleksandrida je jedan od prvih romana u srednjovjekovnoj [[književnost]]i, a prema svojoj strukturi i tematici je [[viteški roman]], što je bio vrlo popularan žanr u tom razdoblju svjetske književnosti. Osobnost i djela Aleksandra III. Velikog ostali su, na ovaj način, zabilježeni u [[povijest]]i, ali ne napisana samo kao povijesni fakt, već kao umjetničko djelo koje je privlačilo mnoge mase stoljećima, a tako je i danas. O Aleksandru se još uvijek govori, čak i nakon stoljeća mnogih ratova u kojima su se iskristalizirali također veliki vojskovođe; interes za njega i divljenje njegovom imperiju ne opada. Ušao je u svakodnevni [[jezik]] kao onaj koji je presjekao [[Gordijski čvor]], čime je dokazao svoju mudrost, vlast, što danas smatramo (metaforički govoreno) mudrim i pronicljivim djelom. Priča o njemu zanimljivija je još i više ako razmotrimo određene sličnosti s Isusom i općenito Biblijom, u kojoj se i spominje, a mistificiranje i [[mit]]ske odrednice iz ovog životopisa Aleksandra također pridonosi tome.

 

[[Kategorija:Svjetska književnost]]