Geto – razlika između verzija

'''Geto''' je deo grada[[grad]]a koji nastanjuje određena [[etnos|etnička]], [[rasa|rasna]], socijalna ili [[klase|klasna]] grupa, koja je tu izdvojena raznim oblicima [[društvo|društvenog]], [[ekonomija|ekonomskog]] ili [[pravo|pravnog]] pritiska.

Reč „geto“ je prvi put upotrebljena za opis [[Venecijanski geto|Venecijanskog geta]] (''„ghèto“''), a posle i za [[Jevrejski geto|jevrejska geta]] u [[Evropa|Evropi]]. [[Etimologija|Etimološki]], ovata reč potiče od [[Italijanski jezik|italijanske]] reči ''„getto“'', što znači odbaciti, ili [[Grčki jezik|grčke]] reči ''„getonija“'' (''Γειτονία,'' = [[naselje]]). Blizak joj je i italijanski izraz ''„borghetto“'' za malu gradsku četvrt.

U [[Nemački jezik|nemačkom jeziku]] se koristi izraz ''„Judengasse“'' ([[Jevreji|jevrejska]] uličica ili četvrt). U [[Maroko|Maroku]] se jevrejska geta nazivaju ''„mela“''.

Danas se termin „geto“ koristi i za siromašna gradska područja, naročito u [[SAD]]. Tamo se pojavio izraz ''ruralni geto'', koji opisuje zajednice izvan urbanih zona, poput naselja auto-prikolica, radničkih baraka i indijanskih rezervata. Naselja meksičkih imigranata se nazivaju barios''„barios“'' (barriosizvorno: ''„barrios“'') i slična su getima, jer su u njima koncentrisane kulturno izolovane zajednice.

Geta nastaju na tri načina<ref>[[http://www.bos.frb.org/economic/nerr/rr1997/spring/glsr97_2.htm http://www.bos.frb.org/economic/nerr/rr1997/spring/glsr97_2.htm] ''Ghettos: The Changing Consequences of Ethnic Isolation]''</ref>:

* Kao zajednice doseljenika (naročito ako je zajednica rasno homogena);

* Kada većinska zajednica nasiljem[[nasilje]]m, bojkotom[[bojkot]]om ili zakonski[[zakon]]ski prisili manjinu da živi u određenoj zoni;