Salat – razlika između verzija

 

U [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] se za ispunjavanje te obveze koristi riječ "klanjanje". Stalno, redovno i na [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] klanjati ped propisanih dnevnih namaza (čiji su nazivi kod nas preuzeti iz turskog jezika): [[Sabah namaz|sabah]], [[Podne namaz|podne]], [[Ikindija namaz|ikindija]], [[Akšam namaz|akšam]] i [[jacija namaz]] svaki dan obveza je svakog punoljetnog (u islamu se pod punoljetnošću podrazumijeva pubertet) muslimana i muslimanke, dok su muškarci petkom umjesto podne namaza dužni u džamiji u džematu (zajedno) klanjati [[džuma namaz]]. Osim ovih obaveznih (farz) namaza, postoje i namazi koji nisu obavezni pojedincu, već zajednici i kojih su izuzete žene, a to su bajram namazi i dženaza namaz (koji se klanja kad netko umre), te dobrovoljni (''nafila'') namazi, koje vjernik klanja kada ima neku neostvarenu želju, dvoumicu, problem, ili jednostavno želi zadobiti Božje zadovoljstvo. Namaz se može klanjati sam ili u grupi, kod kuće ili u [[džamija|džamiji]] ili na bilo kojem drugom čistom mjestu. Ukoliko vjernik propusti neki namaz, postoji mogućnost njegovog klanjanja u drugom namaskom vremenu, kao iskup, tzv. ''naklanjavanje''.

 

== Uvjeti za namaz ==

# Isprati nos ušmrkivanjem vode.

# Oprati cijelo tijelo tako da nigdje suho ne ostane, a ako se kupa nakon snošaja, posebno dobro oprati spolni organ. Muškarci moraju kosu do korijena temeljito isprati, a žene ne moraju rasplesti pletenice ukoliko ih nose.

 

==== Propisno odijevanje ====

 

==== Početni tekbir ====

==== Stajanje u namazu ====

Mirno stajanje u namazu se naziva '''kijam''', a dolazi odmah nakon izgovorenog nijeta i tekbira, pri čemu se izgovaraju molive i odlomci iz Kur'ana. Vjernici u namazu stoje tako da lice i prsa okrenu prema Kibli, a stopala rastave za oko tri prsta. Muškarci vežu ruke na pojas, a žene na prsa, i to tako da desni opruženi dlan stave na poleđinu lijeve ruke. Lijepo je i poželjno, ''mustehab'', da muškarci palcem i malim prstom desne ruke obuhvate lijevu ruku, ostale prste držeći opruženima, a žene smo da desnim dlanom preklope lijevu ruku. <br />Na kijamu je obavezno gledati u mjesto gdje se glava spušta na tlo pri činjeju ''sedžde'', dakle pognute glave gledati ispred sebe. Ako osoba zbog bolesti i starosti ne može klanjati stojeći, može klanjati sjedeći, a ako ne može ni sjediti onda će klanjati ležeći. Osoba koja klanja ležeći okrenuiće lice i podviti nožne prste prema Kibli. Ukoliko je osoba u potpunosti paralizirana i nije u mogućnosti kalnjati na bilo koji od navedenih načina, može, ukoliko želi, klanjati u mislima, odnosno zamišljati sve radnje i molitve.

==== Recitiranje Kur'ana i molitvi ====

Kur'an i sve molitve u namazu recitiraju se obavezno na arapskom jeziku. Odmah nakon početnog tekbira, na prvom rekatu, izgovara se molitva (''[[dova]]'') '''''Subhaneke''''':

|}

Na prva dva rekata poslije recitiranja ''Al-Fatihe'' obavezno je recitiranje još najmanje tri ajeta iz Kur'ana, u ''farz'' dijelovima namaza. U ''sunet muekede'' dijelovima recitiranje Kur'ana je obavezno na svim rekatima. Poslije recitiranja ajeta, uz izgovaranje ''Allahu ekber! (Alah je najveći!)'' spuštamo se na naklon.

==== Naklon ====

[[Datoteka:Ruku' rechts.jpg|thumb|right|250px|Klanjač desno je na ''ruku''']]

:: ''Gospode naš, Tebi hvala!''

Potom, uz izgovaranje ''Allahu ekber! (Alah je najveći!)'' spuštamo lice na tlo, u položaj ''sedžde''.

==== Spuštanje lica na tlo ====

[[Datoteka:Sajdah in Marashi library.jpg|thumb|left|300px|Sedžda u zajedničkom klanjanju (''džema'atu'')]]

 

'''Bajram namazi''' se klanjaju povodom dva velika [[Islamski blagdani|islamska blagdana]]: Ramazanskog bajrama (Eidul Fitr) i Kurban bajrama (Eidul Adha). Klanjaju se na isti način, osim razlike u izgovaranju nijjeta, kao namazi od dva rekata. Osobiti su po tome što se prije započinjanj prvog rekata izgovori sedam (po Imamu [[Hanefijski mezheb|Ebu Hanifi]] tri) ''tekbira'' uz podizanje ruku, te po završetku drugog rekata još pet (po Imamu Ebu Hanifi tri) ''tekbira''. Po zavreštku namaza imam drži propovijed (''hutbu''). Klanjaju se u istom vremenu kad i duha namaz, dakle nakon izlaska sunca pa dok ono ne bude na polovini neba, odnosno između sabah i podne namaza. Bajram namazi imaju različit tretman, neki ih islamski učenjaci smatraju obaveznima za pojedina (''farz 'ajn''), neki za zajednicu (''farz kifaje'').

=== Vadžib namazi ===

Vadžib namaz je namaz čija naredba nije toliko stroga kao ona od farza, tako da ih neki smatraju obveznim, a drugi dragovoljnim namazom. Većina vitr namaz, koji se klanja nakon jacije, smatra vadžibom.

 

'''Vitr namaz''' je namaz koji s klanja odmah po završetku jacije namaza, ili u noći nakon jacije. Vitr je specifičan namaz, koji se najčešće klanja u varijanti od 3 rekata (postoje varijente i do 11 rekata). Iako ga mnogi smatraju nafilom, ovaj namaz je u islamu vrlo uputno obavljati.

=== Sunnet namazi ===

Sunnet namazi su neobvezni namazi koje je klanjao Poslanik Muhamed kao dodatak dnevnim namazima. To su: ''sunnet-muekkede'' sabah, podne i akšam namaza, te ''sunnet gajri-muekkede'' ikindije i jacije namaza. U ovu kategoriju, međutim, spadaju i teravih namaz kao i neki nafila namazi. Dakle, status sunnet i nafila namaza je gotovo isti.

=== Nafila namazi ===

Nafila su dragovoljni namazi koji se klanjaju u različita vremena, a svoje utemeljenje imaju u sunnetu. Ti namazi imaju posebnu vrijednost jer nisu obavezni, pa njihovo klanjanje znači samo Alahovo zadovoljstvo i nagradu, te se vjeruje da donose ''bereket'' (Božji blagoslov) u kuću onoga ko ih klanja. Prva kategorija nafila namaza jesu sunneti pet dnevnih namaza (koji su kod Sunita ipak na većem stupnju obveznosti). Pored sunneta pet dnevnih namaza, nafila namazi sa odeđenim vremenom su:

 

== Koristi namaza ==

Muslimani doživljavaju namaz kao direktan kontakt s Alahom. U namazu se odvajaju od svih poteškoća i nesavršenosti materijalnog svijeta i stoje pred Stvoriteljem.

 

{{Commonscat}}

 

[[Kategorija:Islam]]