Heinrich Wilhelm Olbers – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
hr.wiki
 
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: kozmetičke izmjene
Red 17:
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkrio [[planetoid]]e [[2 Pallas]] <br /> i [[4 Vesta]], <br /> [[Olbersov paradoks]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
Red 25:
}}
 
'''Heinrich Wilhelm Olbers''' (Arbergen, 11. listopad 1758. – [[Bremen]], 2. ožujak 1840.), njemački [[liječnik]] i [[astronom]] amater. Istraživao je [[komet]]ske putanje i 1779. otkrio metodu [[proračun]]a parametara kometske putanje na temelju promatranja, u djelu je koristio podatke zabilježene za 87 kometa. Otkrio [[planetoid]]e [[2 Pallas|Pallas]] 1802. i [[4 Vesta|Vestu]] 1807., te 6 kometa. Shvatio je da su kometski repovi jako razrijeđeni i da [[Sunce]] na neki način otklanja kometske repove u smjeru od svog središta. Godine 1826. upozorio je na paradoks, prozvan njegovim imenom, prema kojemu nije jasno zašto noćno [[nebo]] nije jednoliko sjajno, ako je [[svemir]] beskonačan, a zvijezde posvuda jednoliko raspoređene. Po njemu su nazvani [[Mjesečevi krateri|krateri na Mjesecu]] i Vesti (Olbers), periodični komet 13P/Olbers i planetoid [[1002 Olbersia]]. <ref> '''Olbers, Wilhelm''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44990] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Životopis ==
Heinrich Wilhelm Olbers se rodio u mjestu Arbergen, koji je danas predgrađe [[Bremen]]a. Nakon što je završio školovanje 1780., započeo je rad kao liječnik u Bremenu. Po noći je stalno obavljao astronomska osmatranja i preuredio je gornji dio svoga doma u [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]]. 28. ožujka 1802. otkrio je planetoid [[2 Pallas]], a pet godina kasnije, 29. ožujka 1807. i planetoid [[4 Vesta]], kojemu je ime dao ustvari [[Carl Friedrich Gauss]]. Kako u to vrijeme nije postojao pojam [[planetoid]] ili [[asteroid]], nazvao ga je [[patuljasti planet]]. Olbers je pretpostavio da je [[asteroidni pojas]] nastao od [[planet]]a, kojeg je nazvao Faeton, koji je bio uništen. Današnje mišljenje većine znanstvenika je da jaka [[plimna sila]] [[Jupiter]]a nije dozvolila stvaranje planeta u tom području. 6. ožujka 1815. Obers je otkrio i povremeni komet, koji je kasnije nazvan prema njemu (13P/Olbers).
[[datotekaDatoteka:Olber's Paradox - All Points.gif|mini|desno|300px|Olbersov paradoks: zašto noćno [[nebo]] nije jednoliko sjajno, ako je [[svemir]] beskonačan, a zvijezde posvuda jednoliko raspoređene?]]
=== Olbersov paradoks ===
Olbersov paradoks je [[paradoks]] tamnoga noćnog neba, koji je 1826. objasnio Olbers. Olbers je pretpostavio da je svemir nepromjenljiv, statičan i jednoliko ispunjen [[zvijezda]]ma čiji se broj povećava s udaljenošću. Stoga bi se gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blještavo, ali noćno je nebo ipak tamno. Međutim, svemir nije niti nepromjenljiv, niti statičan, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, već su zvijezde grupirane u [[galaktika|galaktike]] između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je riješen kada je, osim navedenoga, otkriveno [[Veliki prasak|širenje svemira]] i [[crveni pomak]] (količina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zrače i njihova crvenoga pomaka svjetlost koju zrače još više gubi energiju i prelazi iz vidljivoga u [[Mikrovalovi |mikrovalno područje]] ([[Radio valovi|radio zračenje]]), pa je stoga noćno nebo tamno, a ne osvijetljeno). <ref> "Povijest fizike, pojmovnik", [http://ahyco.uniri.hr/povijestfizike/rjecnik_o.htm] Društvo matematičara i fizičara Rijeka, www.ahyco.uniri.hr, 2009.</ref>
 
== Izvori ==
Red 37:
 
{{lifetime|1758|1840|Olbers, Heinrich Wilhelm}}
 
[[Kategorija:Njemački astronomi]]