Verzija na datum 1 mart 2015 u 01:09 uredi Wolmar (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 5.897 izmena dopuna ← Starija izmjena		Aktualna verzija na datum 15 mart 2015 u 02:20 uredi poništi Kolega2357 (razgovor \| doprinos) 20.730.146 izmena m Bot: kozmetičke izmjene
Red 1: [[~~datoteka~~Datoteka:Sidereal day (prograde).png\|mini\|desno\|250px\|[[Sinodički dan]] ('''Sunčev dan''') je duži od [[siderički dan\|sideričkog dana]] ('''zvjezdani dan'''). U vremenu od 1 do 2, [[Zemlja]] se potpuno [[Zemljina rotacija\|okrene oko svoje osi]] vrtnje za 360° (1→2 = siderički ili zvjezdani dan). Ali tek otprilike 4 minute kasnije u položaju 3, Zemlja je dosegla [[kulminacija\|kulminaciju]] (podne) u odnosu na Sunce (1→3 = sinodički ili Sunčev dan).]] '''Orbitalni period''' ili '''ophodno vrijeme''' je [[Vrijeme (fizika)\|vrijeme]] potrebno da [[planet]] ili drugo [[nebesko tijelo]] napravi jednu punu [[orbita\|orbitu]] oko matičnog tijela (ustvari oko zajedničkoga [[Težište\|središta mase]]). Za nebeska tijela koji se okreću oko [[Sunce\|Sunca]] razlikujemo više vrsta ophodnih vremena: Red 14: * '''tropska perioda''' vrijeme je između dvaju uzastopnih prolazaka istom [[ekliptika\|ekliptičkom]] [[Zemljopisna dužina\|longitudom]]. <ref> '''ophodno vrijeme''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45245] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> [[~~datoteka~~Datoteka:Moon phases en.jpg\|mini\|center\|700px\|Razlika između [[Siderički mjesec\|sideričkog]] i [[Sinodički mjesec\|sinodičkog mjeseca]].]] == Odnos između sideričke i sinodičke godine == [[Nikola Kopernik]] je u novom [[heliocentrični sustav\|heliocentričnom sustavu]] trebao uvesti novu [[astronomija\|astronomsku]] veličinu, a to je [[zvjezdana godina\|zvjezdana ili siderička godina]]. [[Tropska godina\|Sinodička godina]] je ophodno vrijeme u kojem se ponovi isti položaj planeta i Zemlje u odnosu na Sunce, dakle razdoblje ponavljanja istih položaja tih triju tijela, i neposredno se mjeri kao osobina prividnog [[Planetarna putanja\|planetskog kretanja]]. Zbog Zemljinog kretanja oko Sunca, siderički i sinodički periodi nebeskih tijela se razlikuju. Dakle sinodička godina ne prestavlja samo osobinu nekog planeta, već ovisi i o tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Siderička godina je vrijeme ophoda planeta oko Sunca u [[koordinatni sustav\|koordinatnom sustavu]] koji je vezan za daleke [[zvijezde]], a centar ima u Suncu. Takav je period istinska [[fizikalna veličina]] koja pripada samo planetu. S druge strane siderička godina se ne može mjeriti izravno, pa je treba računski odrediti. Pretpostavimo da se [[planet]]i gibaju stalnim [[brzina]]ma po [[kružnica\|kružnici]] (vidi sliku desno). Zamislimo unutarnji planet (npr. [[Venera]]) u donjoj [[Konjunkcija (astronomija)\|konjukciji]] (položaj 1) i pratimo njegovo kretanje i kretanje Zemlje oko Sunca, sve do trenutka iduće donje konjukcije. Planet se nalazi na kraćoj stazi i giba se brže, pa će prevaliti puni kut i još kut ''A'' do ponovne donje konjukcije (položaj 2). Do tog položaja protekla je jedna sinodička godina planeta ''S''. Zemlja se u isto vrijeme ''S'' putanjom pomakla samo za kut ''A'', a za vlastitu sideričku godinu ''Z'' imala bi prevaliti puni [[kut]]. Tom tvrdnjom iskazali smo odnos: Red 63: == Sunčevo i zvjezdano vrijeme == [[~~datoteka~~Datoteka:Equinox-50.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Zemljina rotacija\|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći.]] [[~~datoteka~~Datoteka:Four season croatian infotext.svg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz položaja [[Zemlja\|Zemlje]] i [[Sunce\|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]] [[~~datoteka~~Datoteka:Nebeski ekvator i ekliptika.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]] [[~~datoteka~~Datoteka:Equation of time.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Jednadžba vremena]] prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.]] [[~~datoteka~~Datoteka:Standard time zones of the world.png\|mini\|desno\|250px\|Karta [[Vremenska zona\|vremenskih zona]] svijeta (od rujna 2011.).]] U svakodnevnom djelovanju najvažnije razdoblje vremena određeno je izmjenom [[svjetlost]]i i tame (dnevnom izmjenom osunčenja ili [[Insolacija\|insolacije]]). Položaj [[Sunce\|Sunca]] na [[nebeska sfera\|nebeskoj sferi]] prestavlja kazaljku pomoću koje se ustanovljuje doba dana. Računanje [[Vrijeme (fizika)\|vremena]] dana počinje u ponoć, u času kada se Sunce nalazi u [[kulminacija\|donjoj kulminaciji]]. '''Sunčev dan''' ([[sinodički dan]]) je vrijeme koje proteče između Sunčeve dvije uzastopne istovjetne [[kulminacija\|kulminacije]] (gornje u podne ili donje u ponoć). Slično tome, '''zvjezdani dan''' ([[siderički dan]]) je vrijeme u kojemu puni okret učini neka [[zvijezda]], ili točnije rečeno [[proljetna točka]]. Sunčevo vrijeme služi za svakodnevne životne djelatnosti. Znajući trenutak Sunčeva vremena, u stanju smo odrediti položaj Sunca na nebu. Možda nam se čini da to nije problem, jer se Sunce iznad [[obzor]]a lako ugleda. No kod zvijezda nije tako. Zvijezde su mnogo manjeg sjaja nego Sunce. Zvjezdano vrijeme potrebno je da bi se odredio položaj zvijezda, a osim u [[astronomija\|astronomiji]], primjenjuje se u [[Geodezija\|geodeziji]] i [[navigacija\|navigaciji]]. Red 98: === Koordinirano svjetsko vrijeme UTC === U društvenim zajednicama uspostavljeno je pojasno ili zonsko vrijeme. Umjesto da se svako mjesto ravna po svojem srednjem Sunčevom vremenu koje započinje u mjesnu ponoć, čitave države ili njihovi dijelovi imaju zajedničko vrijeme. Cijela je Zemlja raspodijeljena na 24 [[vremenska zona\|vremenske zone]] ili pojasa. Središnji meridijani vremenske zone razmaknuti su za 15°. Unutar svake zone poštuje se jedinstveno vrijeme. Pojedine države su uvele i [[ljetno računanje vremena]] (eng. ''Daylight saving time'' ili DST), kojim se tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na [[koordinirano svjetsko vrijeme]] (eng. ''Coordinated Universal Time'' ili '''UTC'''). U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] se primjenjuje [[srednjoeuropsko vrijeme]] ili UTC+1 (točnije rečeno srednjoeuropsko zimsko vrijeme), koje je određeno srednjim Sunčevim vremenom za istočnu zemljopisnu dužinu od 15° E, a od 1983. primjenjuje se i ljetno računanje vremena. Kada se želi iskazati vremenski slijed pojava opažanih na različitim zemljopisnim dužinama, kao i prave vremenske razlike, trenutak vremena izražava se pomoću [[koordinirano svjetsko vrijeme\|koordiniranog svjetskog vremena]] UTC. === Pravo Sunčevo vrijeme ===

Orbitalni period – razlika između verzija