Ekvinocij – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
hr.wiki |
||
Red 1:
{{Ekvinocij i solsticij}}
[[Datoteka:Earth-lighting-equinox EN.png|mini|300px|
[[datoteka:Four season croatian infotext.svg|mini|desno|350px|Prikaz položaja [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] za 4 [[godišnja doba]].]]
'''Ekvinocij''' ili '''ravnodnev(n)ica''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aequinoctium'': jednakonoćje) je u [[astronomija|astronomiji]] trenutak kada [[Sunce]] u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na [[nebeski ekvator]], tj. u proljetnu ili jesensku točku. Točke na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] u kojima [[ekliptika]] presijeca nebeski ekvator zovu se '''točke ravnodnevice'''. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz [[proljetna točka|proljetnu točku]] u trenutku '''proljetne ravnodnevice''' i [[jesenska točka|jesensku točku]] u trenutku '''jesenske ravnodnevice'''. Tada je dnevni luk jednak noćnomu, pa [[dan|obdanica]] i [[noć]] traju po 12 [[sat]]i. Događa se dvaput u godini, oko 21. ožujka (proljetna ravnodnevica) i oko 23. rujna (jesenska ravnodnevica). Proljetna i jesenska točka nemaju stalan položaj među [[zvijezda]]ma, već se godišnje pomiču za 50,25" ususret Suncu (precesija ravnodnevica). Razlog je [[Zemljina precesija|precesija Zemljine osi]]. Zbog pomaka, [[Tropska godina|Sunčeva godina]] (tropska godina) je kraća za 20 minuta od [[Zvjezdana godina|zvjezdane (sideričke) godine]]. <ref> '''ekvinokcij ili ravnodnevica''',[http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17508] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Za nadnevka ravnodnevice smjerovi izlaska i zalaska Sunca su najbliži točnim smjerovima [[istok]]a i [[zapad]]a, a u trenutku ravnodnevice [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve zrake]] obasjavaju Zemljin [[ekvator]] pod pravim [[kut]]em. Trajanje dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] nije potpuno jednako. Od [[2008.]] do [[2101.]] godine, proljetna ravnodnevnica pada 19. ili češće 20. ožujka. <ref>[http://ns1763.ca/equinox/vern1788-2211.html Nadnevci proljetne ravnodnevnice]</ref>
[[Proljetna točka]] je jedno od dvaju presjecišta [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]] i [[ekliptika|ekliptike]], gdje [[Sunce]] u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu [[nebeska sfera|nebesku polutku]], što se dogodi oko 21. ožujka. Tada je astronomski početak [[proljeće|proljeća]]. Zbog [[Zemljina precesija|Zemljine precesije]] i [[nutacija|nutacije]], proljetna točka neprestano se pomiče među [[zvijezda]]ma i danas se nalazi u [[Ribe (zviježđe)|zviježđu Ribama]], a nosi [[Ovan (znak)|znak Ovna]], jer je u doba kada je današnji znak standardiziran bila u tom [[zviježđa|zviježđu]]. Za vrijeme [[Platonova godina|Platonove godine]] proljetna točka opiše puni krug po ekliptici. <ref> '''proljetna točka''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50627] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[Jesenska točka]] je jedno od dvaju presjecišta [[ekliptika|ekliptike]] i [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]], u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23. rujna. Tada je astronomski početak [[jesen]]i. Zbog Zemljine precesije i nutacije, jesenska točka neprestano se pomiče među zvijezdama i danas se nalazi u [[Djevica (zviježđe)|zviježđu Djevici]], a nosi [[Vaga (znak)|znak Vage]], jer je u doba kada je današnji znak standardiziran bila u tom zviježđu. <ref> '''jesenska točka''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=29084] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Utjecaj Zemljine putanje na klimu ==
Pri obilaženju Sunca, [[Zemljina rotacija|os Zemljine vrtnje]] zauzima sasvim određen položaj. Ona nije okomita na ravninu gibanja, već je od okomice otklonjenja za 23.44° ([[nagib osi]]). Za jednaki [[kut]], kut priklona ili [[Inklinacija|inklinacije]], nagnut je i [[ekvator]] prema ravnini gibanja ([[ekliptika]]). Taj nagib osi Zemljine vrtnje dovodi do posljedica koje su od najveće važnosti za čovječanstvo, do promjene [[godišnja doba|godišnjih doba]]. Smjer kojim se Zemlja giba oko Sunca isti je kao i smjer vrtnje. Zemlja obilazi oko Sunca kao što se zakreće desni [[vijak]], koji napreduje na [[sjever]]nu stranu.
=== Ekliptika ===
Neposredne astronomske posljedice Zemljinog obilaska oko Sunca ('''revolucije Zemlje''') jesu prividno gibanje Sunca (godišnje gibanje Sunca) i godišnja promjena noćnog neba. Promatrajući Sunce, projiciramo ga u neko područje neba ([[nebeska sfera]]); na primjer 23. rujna Sunce vidimo u [[Djevica (zviježđe)|zviježđu Djevice]]. Spojnica povučena od Zemlje do Sunca prema nebeskoj sferi stalno se zakreće u toku našeg gibanja. Slika Sunca na nebu "neprestano bježi", i to također u smislu vrtnje desnog vijka. [[Kružnica]] kojom se Sunce prividno giba među zvijezdama zove se [[ekliptika]]. Gibanje Sunca odvija se ekliptikom od [[zapad]]a prema [[istok]]u, što je upravo suprotno smjeru dnevnoga gibanja nebeske sfere! Gibanje Sunca među zvijezdama je optička varka, nastala promatranjem Sunca s pokretne Zemlje. [[Zviježđa]] kroz koja Sunce na taj način "prolazi" zovu se zviježđima [[zodijak]]a ili životinjskog pojasa. Kako puni kut (360°) ima otprilike isto toliko stupnjava koliko u godini ima dana, Sunce će ekliptikom u jednom danu prelaziti oko 1[[Stupanj (kut)|°]].
Sunce se giba među zvijezdama koje se nalaze na dnevnoj strani nebeske sfere, no to njegovo relativno pomicanje izravno ne zapažamo. Zato ćemo na noćnoj strani vidjeti da se zvijezde smjenjuju iz dana u dan, od mjeseca do mjeseca. Mijenja se vidljivo područje noćnog neba. Budući da se spojnica od Sunca do Zemlje prema nebeskoj sferi zakreće na istok, novo će nam zvjezdano područje nicati na istočnom obzoru. Zaključujemo da se godišnje gibanje neba odvija od istoka prema zapadu, isto kao i dnevno gibanje neba, a suprotno od godišnjeg gibanja Sunca među zvijezdama. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
=== Godišnja doba ===
S obzirom na položaj Zemljina ekvatora prema smjeru [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]], razlikujemo u toku godine 4 važna trenutka, a to su počeci [[godišnja doba|godišnjih doba]]. Za datume početaka godišnjih doba uvjetno uzimamo: [[proljeće]] 21. ožujka, [[ljeto]] 21. lipnja, [[jesen]] 23. rujna i [[zima]] 21. prosinca, jer tom pravilnom izmjenom najčešće i započinju godišnja doba. U tim važnim trenucima Sunce je projicirano u 4 glavne točke ekliptike: [[Proljetna točka|proljetnu]], ljetnu, jesensku i zimsku točku. Promatramo li ih iz položaja Sunca, zapazit ćemo da su one razmaknute za pravi kut.
Kakav je odnos Zemlje i Sunca 21. ožujka i 23. rujna? Tih se dana smjer linije koji spaja centar Zemlje s centrom Sunca prolazi točno uzduž ravnine ekvatora, dok je Zemljina os vrtnje okomita na tu spojnicu. Sunčeve zrake padaju stoga okomito na sva mjesta koja se nalaze na Zemljinom [[ekvator]]u. Drukčije rečeno, na mjestima sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]] 0°, Sunce će se u gornjoj [[Kulminacija|kulminaciji]] naći u [[zenit]]u. Na [[Polovi sjeverne polutke|Zemljinim polovima]], gdje je zemljopisna širina +90° ili -90°, Sunce će "ležati" na [[obzor]]u. Obasjana su mjesta svih zemljopisnih širina. Tih datuma Sunce će presjeći [[nebeski ekvator]]. Početkom proljeća, 21. ožujka, Sunce će proći [[proljetna točka|proljetnom točkom]] '''♈''' koja se nalazi u [[Ovan (zviježđe)|zviježđu Ovna]]. Početkom jeseni, 23. rujna, Sunce će proći [[Jesenska točka|jesenskom točkom]] '''♎''' koja se nalazi u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vage]]. U oba trenutka duljina [[dan]]a i [[noć]]i jednaka je na cijeloj Zemlji, pa se ti dani nazivaju [[ravnodnevica|ravnodnevice]] ili ekvinociji.
Poslije početka proljeća, Zemlja putuje oko Sunca tako da joj je područje [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernog pola]] sve više okrenuto Suncu. Dana 21. lipnja, kada Sunce prolazi '''ljetnom točkom'' '''♋''' koja se nalazi u [[Rak (zviježđe)|zviježđu Raka]], Sunčeve zrake obasjavaju cijeli sjeverni ledeni pojas i Sunce je tamo iznad [[obzor]]a. [[Paralela]] na sjevernoj zemljopisnoj širini 66° 33′ 39″ N čitav je dan obasjana Suncem. Ona se naziva sjevernom polarnicom ([[polarni krug]]). Istog trenutka Sunčeve zrake padaju okomito na mjesta sjeverne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ N, pa će tim mjestima Sunce u toku dana proći kroz [[zenit]]. Sjevernije od tih mjesta Sunce nikada ne može proći kroz zenit, pa tako ne prolazi zenitom ni u našim krajevima. Paralela na sjevernoj zemljopisnoj širini 23° 26′ 21″ N zove se sjeverna ili [[Rakova obratnica]]. Na svom "putu" prema sjeveru Sunce je "zastalo", pa će poslije tog datuma obasjavati okomito mjesta sa zemljopisnim širinama manjim od 23° 26′ 21″ N. To je razlog zašto se prvi dan ljeta naziva ljetnim [[suncostaj|suncostajem]] ili solsticijem. Do tog dana Sunce se [[nebeska sfera|nebeskom sferom]] udaljavalo od [[ekvator]]a, a poslije tog dana približavat će mu se.
S dolaskom u jesensku točku, Sunce će tlo na ekvatoru ponovno obasjavati pod pravim kutom. S daljim putovanjem Zemlje po stazi Sunce prvog dana zime, 21. prosinca, prividno stiže u '''zimsku točku''' '''♑''' koja se nalazi u [[Jarac (zviježđe)|zviježđu Jarca]]. Sada je stanje na Zemljinoj [[Južna polutka|južnoj polutki]] posve jednako stanju koje je prvog dana ljeta vladalo na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. To je zimski [[suncostaj]]. Sunce prolazi kroz zenit mjestima južne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ S, a paralela se naziva južnom ili [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Na Južnom polu je tada visina Sunca 23.5° iznad obzora. Sva mjesta južne zemljopisne širine 66° 33′ 39″ S, jedan su čitav dan obasjana Suncem; tu je južna [[polarni krug|polarnica]]. Južnija mjesta obasjana su i više od jednog dana. Na samom [[Polovi južne polutke|Južnom polu]] rasvjeta traje polovicu godine.
Godišnji ciklus završava s povratkom Sunca u proljetnu točku. To je ciklus promjene godišnjih doba ili sezona, nazvan '''tropska ili Sunčeva godina'''. Praćenje perioda izmjene godišnjih doba bilo je jednim od najvažnijih praktičkih zadataka [[Povijest astronomije|astronomije u prošlosti]], zbog važnosti koju ta izmjena ima u ljudskoj djelatnosti. Stoga je već vrlo rano i u pojedinačnim, međusobno odvojenim civilizacijama, postignuta visoka točnost određivanja trajanja godine. Tropska ili Sunčeva godina je jednaka 365 d 5 h 48 min 46 s ili 365.24219 d.
== Veze ==
Linija 11 ⟶ 32:
* [[Jesenska točka]]
* [[Solsticij|Solsticij (suncostaj)]]
* [[Novruz]]
* [[Sferna astronomija]]
== Izvori ==
| |||