Selim I – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Vraćene izmjene 109.93.102.44 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog
Red 1:
{{Infobox Ottoman sultan
{{Vladar
| ime Sultan_Name= Selim Javuz HanI
|image_portrait= slikaYavuz =Sultan NakkaşI. Selim Han.jpg
|image_tugra=Tughra of Selim I.JPG
| opis_slike = Minijatura Selima I
|Military=Uspon Osmanskog Carstva
| puno_ime = Javuz Selim Han
|title =[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
| datum_rođenja = [[1470]].
|title2=
| mesto_rođenja = [[Amasja]]
|reign = 1512–1520
| država_rođenja = [[Osmansko carstvo]]
|birth_place= [[Amasya]]
| datum_smrti = [[22. septembar]] [[1520]].
|coronation = 1512
| mesto_smrti = [[Čorlu]]
|full name = Sultan Selim
| država_smrti = [[Osmansko carstvo]]
| sahranjenbefore = [[Džamija SelimBayezid JavuzII]]
|after = [[Sulejman I]]
| funkcija = [[Spisak sultana Osmanskog carstva|Sultan Osmanskog carstva]]
|issue =[[Sulejman I]]<br />[[Bejhan Sultan]]<br />[[Fatma Sultanija]]<br />[[Hatidže Sultanija]]<br />[[Sah Sultanija]]<br />Princ Korut<br />[[Princ Musa]]<br />[[Princ Orhan]]
| vladavina = [[1512]] — [[1520]].
|spouse =[[Ayşe Hafsa Sultan]]
| datum_krunisanja =
|suc-type = prijestonasljednik
| prethodnik = [[Bajazit II]]
|royal naslednikhouse = [[SulejmanKuća IOsmana]]
|father =[[Bajazid II]]
| dinastija = [[Datoteka:Osmanli-nisani.svg|20p]] [[Osmanlije|Osmanska dinastija]]
|othertitles = [[Otomanska dinastija|Otomanski sultan]], <br />''Kayser-i Rûm'' ([[Caesar (titula)|rimski cezar]]), <br />[[kalif]],<br /> Sluga Dva Svetilišta}}
| otac = [[Bajazit II]]
| majka = [[Gulbahar hatun]]
| Rod = [[Princ Ahmed]] i [[Mahmud|Mahmud]]
| supružnik = [[Sultanija Ajše Hafsa|Ajše Hafsa]]
| deca = [[Sulejman I]], [[Sultanija Hatidže|Hatidže]], [[Fatma Sultanija|Fatma]], [[Sultanija Bejhan|Bejhan]], [[Sultanija Šah|Šah]], [[princ Orhan]], [[princ Musa]]
| grb = Tughra of Selim I.JPG
| opis_grba = Tugra sultana Selima I
}}
[[Datoteka:Sekumname1525 Chaldiran battle.jpg|mini|Borba sultana Selima i njegovog oca [[Bajazit II|sultana Bajazita II]]]]
'''Selim I''' (zvani Javuz - Nepopustljivi, [[1470]] — [[22. septembar]] [[1520]]), turski sultan 1512—1520
 
'''Selim I.''' ( [[1465]] - [[22. rujan]] [[1520]].) je otomanski sultan.
Kad je stupio na presto 1512. godine, smesta je ubio nekoliko svoje braće i nećaka. [[Venecija]], [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarska]] i [[Rusija]] su brzo poslali svoje poklisare, da osiguraju postojeće sporazume o miru. Selim I se koncentrisao na Carstvo šiitskih Safavida, područje današnjeg [[Iran]]a i [[Azerbejdžan]]a, koje je bilo pod vladavinom [[Šah]]a Ismaila. Sultan je sistematski proganjao šiitsko stanovništvo svoga Carstva i dao ih je na hiljade pobiti. Godine [[1514]]. godine došlo je do bitke između Selima I i Ismaila, u kojoj su Turci pobedili. Naredne godine priključio je sultan Selim I istočnu Anatoliju i [[Kurdistan]] svome Carstvu.
Selim nije morao zauzimati sve gradove borbom, jer stanovništvo bilo većinom sunitskog vjerovanja te se zato prikloni na stranu sultana.
Kada se sultan [[1516]]. godine spremao ponovno na vojni pohod protiv [[Safavidi|Persije]], otkrio je da se mamelučki (egipatski) sultan Kanzuh al-Ghuri, stavio na stranu persijskog šaha Ismailu. Vojske su se sudarile kod mjesta [[Alep]]o u Siriji. Egipćani su bili potučeni, a njihov sultan ubijen. Na njegovo mjesto je izabran Turman Bej kao novi mamelučki sultan. Selim je zatim uspeo da zauzme [[Kairo]]. Tuman Bej je pobegao u područje delte [[Nil]]a odakle se branio uz pomoć [[beduini|beduina]]. Konačno, bio je izdan i Selim I ga je pogubio.
Tako je Selim zavladao [[Egipat|Egiptom]], a potčinio mu se i vladar [[Meka|Meke]], Barakat. Sultan je povjerio svom pašenogu po imenu Mehmed Girau, kanu [[Krim]]a, zadatak da brani Istok Osmanskog carstva od Persijanaca i Šiita, koji su dizali ustanke. [[1519]]. godine Selim je planirao osvajanje [[Rodos]]a sa novoizgrađenom pomorskom flotom.
Dana 20.9. 1520. godine umro je sultan Selim I od raka. Pokopan je u jednom turbetu u [[Vizantijski Carigrad|Konstantinopolju]]. Njegov naslednik Sulejman I, dade tamo kasnije izgraditi poznatu Sulejman-džamiju.
 
Selim I. postaje sultan 15 travnja [[1512]]. nakon državnog udara kojega izvori protiv oca [[Bajazid II.|Bajazida II.]] Selim I je, a ne njegov sin i nasljednik [[Sulejman I.]], najuspješniji osmanski sultan svih vremena.
Selim je nasledio svog oca [[Bajazit II|Bajazida II]] (1481-1512) [[1512]]. godine. Kao i njegov deda [[Mehmed II Osvajač|Mehmed II]] (1451-81), ubio je sve svoje nećake i braću da bi posle njihove smrti postao naslednik i uklonio potencijale pretendete na tron. Ova bratoubilačka politika je motivisana namerom da se spreče nastupi građanskog besa i nesloge povodom razdora između Selimovog oca Bajazida II i njegovog ujaka [[Sultan Džem|Džema]], te samog Selima i njegovog brata [[Princ Ahmed|Ahmeta]].
 
U svojih kratkih 8 godina vlasti on osvaja teritorij današnje [[Sirija|Sirije]], [[Izrael]]a, [[Egipat|Egipta]] i dijelove [[Irak]]a. Također u ratu s [[Iran]]om koji krajem Bajazidove vladavine muči Osmansko Carstvo se ostvaruje potpuna pobjeda s osvajanjem protivničkog glavnog grada i harema. Teritorijalno gledano Selim I. hrabri ostavlja svom sinu [[Sulejman I.|Sulejmanu I.]] 22 rujna 1520 godine Carstvo uvećano za gotovo 50 %.
== Svrgavanje Bajazita II ==
Iako se Bajazit Selimov otac zvanično povukao i prepustio vlast njegovom sinu, Selim se ipak plašio da će ga kadtad napasti da povrati svoju vlast. Selim tajno sprema plan da ubije Bajazita, nakon što je dobio podršku janjičara kreće na Bajazita sa okupljenom vojskom. Bajazit star gubi, a Selim ga ubija, i zasigurno postaje [[Osmanlije|Osmanski]] [[Sultan]].
 
{{S-start}}
== Život ==
{{S-hou|[[Otomanska dinastija|Kuća Osmana]]||10. oktobar 1465||22. septembar 1520}}
Selim je kao dečak ostao bez majke. On je trećerođeni Bajazitov sin, i ako su mu bile male šanse da postane Sultan, pošto pravilo je da najstariji sin dođe na presto. Selim je kao Sultan u 8 godina kratkih vlasti doprineo veliko poboljšenje Osmanskoj državi. On je bio okrutan vladar, pogubio je mnogobrojne svoje vezire kao i svoje sinove, da kada odredi jednog za naslednika nebi došlo do borbe između Prinčeva. Selim je bio više okupiran poslom i osvajanjem nove države, nije voleo zabave, a smatra se da je od svojih sinova najviše voleo Sulejmana I, zato ga je najverovatnije i ostavio u životu.
{{S-reg|}}
{{S-bef|before=[[Bajazid II]]}}
{{S-ttl|title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]]|years=25. april 1512 – 22. septembar 1520}}
{{S-aft|after=[[Sulejman I]]}}
{{S-pre}}
{{S-bef|before=[[Bajazid II]]}}
{{S-tul|title=[[Popis kalifa|Kalif islama]]|years=25. april 1512–1517}}
{{S-non|reason=postao [[kalif]] 1517}}
{{S-rel|su}}
{{S-bef|before=[[Al-Mutawakkil III]]}}
{{S-ttl|title=[[Popis kalif|Kalif islama]]|years=1517 – 22. septembar 1520}}
{{S-aft|after=[[Sulejman I]]}}
{{end}}
 
{{Commonscat|Selim I}}
== Uspesi ==
{{Sultani Osmanskog Carstva}}
[[Datoteka:Shah_Ismail_I.jpg|mini|levo|Šah Ismail I]]
Za Selima, jedan od prvih izazova je bio Konflikt između njegovog carstva i moćnog Safavidskog carstva. Šah Ismail je bio pogvalar širtskih islamista u toj religiji, i bio je pretnja za sunitske vladare Osmanskog carstva. Selim je morao eliminisati svaki rizik od napada sa zapada iz Irana u Anadoliju dok je napadao mamluke Egipta. Zbog toga, Selim je okupio svoju vojsku i poveo ih u marš na Iran i 1514. godine je porazio Šah Ismaila u bici za Šaldiran. Osmanska vojska je potom paradirala kroz glavni grad upravo poraženog Safavidskog carstva, Tabriz. Onda, Selim napada i uništava Mamlučki Sultanat u bici za Marj Dabiku i Al Rajdaniju, koje su dovele do Aneksije Sirije, Palestine i Egipta. Takođe proširio je Osmansku vlast i u svete gradove Meku i Medinu. Najsvetlije građevine islamske religije – Velika Džamija u Meki i Poslanikova Džamija u Medini – su pale pod Osmanski dominion kada su oni preuzeli Egipat i njihove Arapske provincije. Nakon preuzimanja svetih gradova i osvajanja Egipta, Selim je naterao poraženog Al-Mutavakila, zadnjeg vladara Abasidske dinastije da i formalno preda titulo Halifa i njihove embleme, mač i plašt [[Muhamed]]ov.
 
{{Lifetime|1465|1520|Selim 01}}
== Smrt ==
[[Kategorija:Osmanski sultani]]
[[Datoteka:Selim I - deathbed.jpg|mini|Sahrana Sultana Selima.]]
Nakon povratka svoje egipatske kampanje, Selim je počeo pripremati ekspediciju za koju se smatra da je bila protiv Rodosa. Ova kampanja je prekinuta usled njegove bolesti i ubrzo smrti u osmoj godini njegove vladavine. Imao je oko 55 godina. Kaže se da je Selim podlegao usled sirpensne bolesti, infekcije kože koja se razvila usled njegove kampanje po Egiptu, tačnije usled dugog jahanja konja. Neki istoričari tvrde da je umro od otrova koji mu je dao njegov doktor, a drugi da je reč o raku kože, treći da je umro od raka. Kada je umro nosio je titulu: Kralj dve zemlje (kontinenti Evropa i Azija), Khagan Dva mora (Sredozemni i Indijski okean), vođa dve armije (evropska i safavidska), i sluga dve svete škrinje (Meka i Medina). Pokopan je u jednom turbetu u [[Istanbul|Carigradu]]. Njegov naslednik [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]], dao je tamo kasnije izgraditi poznatu Sulejman-Džamiju.
 
== Ličnost ==
Po mnogim izovrima, Selim je imao vatren temperament i punokrvni karakter. Čini se da je imao velika očekivanja od svih podređenika, te je pogubio mnoge svoje [[Veliki vezir|Vezire]]. Takođe, njegov dvor je bio vrlo dinamičan, sa mnogim nagradama kao i rizicima. Verovatno je bio vrlo energičan i efektan, iako ponekada okrutan vladar. Njegova vladavina je bila kratka, ali je svakako ispunila put mogućnosti za njegovog sina. Poznata legenda kaže da je Selim napunio carski trezor do vrha i onda ga zaključao svojim pečatom. Tada je rekao: {{Citat|Onaj ko nakupi više blaga od ovog ima pravo da otključa ovo blago, i pridruži ga svome.}} Njegov trezor je ostao neotvoren sve do pada [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]].
 
== Bitka sa Ahmedom ==
Selimov stariji brat [[Princ Ahmed|Ahmed]] je mogao da predstavlja pretnju za Selima i njegovu vlast. Zato je Selim odlučio da makne svaki rizik koji može zadesiti njega i njegovu vlast. Pošto je [[Princ Ahmed|Princ Ahmed]] pobegao u drugu državu, Selim je odlučio da ga kazni smrću. Selim objavljuje rat [[Princ Ahmed|Ahmedu]], baš kao što je objavio i svom pokojnom ocu [[Bajazit II|Sultanu Bajazitu II]]. Ahmed to prihvata, ali pošto se Ahmet dugo nije mačevao, izgubio je. Selimovi vojnici dovode Ahmetovu ženu i decu. Ahmed moli Selima da pusti njegovu decu. Ali Selim odbija shvatajući da kada njegova deca odrastu, mogu zbaciti Selima sa trona i osvetiti njihovog oca. Zato Selim davi i Ahmeda i njegovu celokupnu porodicu.
 
 
== Pohodi za vreme Selima I ==
Selim (1512—1520) je prvo krenuo na [[Egipat]] [[1514]]. godine, i uspešno ga zauzeo. A sledeći cilj mu je bio grad [[Tabriz]]. Ali početkom stupanja njegovog sina na presto [[1520]] godine [[Sulejman I|sultana Sulejmana I Veličanstvenog]], [[Osmansko carstvo]] je izgubilo Tabriz. [[1516]] godine Selim se sprema na pohod za [[Italija|Italiju]], gde je uspešno osvaja. Zatim [[1517]] godine Selim proširuje [[Osmanlije|Osmansku]] državu i u svete gradove [[islam]]a [[Meka|Meku]] i [[Medina|Medinu]], [[1519]] godine Selim se sprema da krene na [[Rodos]], ali 1520 godine, Selim dobija iznenadnu bolest, od koje umire. I zato je pohod na Rodos bio neuspešan. Na svojoj samrti je rekao:
 
{{Citat|Ja sada ispuštam dušu u Alahove ruke, i svi moji dušmani će kat-tad isto uraditi. Možda će o meni govoriti ko o okrutnom vladaru, ali ja sam svakako ispunio svoje ciljeve, a sada je red na vas, na ceo svet. Jer Alahova senka na ovom svetu sam ja.}}
 
== Princ Sulejman ==
Selimov najhrabriji i najodaniji sin [[Sulejman I|Princ Sulejman]] (Kasnije Sultan Sulejman I) biva poslat od strane Selima u sandžak [[Manisa|Manisu]] kada je imao samo 16 godina. Iako su ga mnogi ljudi nagovarali da svrgne svog oca sa trona, on je mirno i strpljivo čekao vlast. Pošto je Selim pobio svu Sulejmanovu braću, Sulejman se plašio da će i njega. Selim je izvršio dva atentata na Sulejmana, prvi je bio otrovan kaftan koji mu je poslao, tu ga je spasila njegova majka [[Sultanija Ajše Hafsa]], a drugi da je unajmo strelca da ga pogodi strelom, tu ga je spasio njegov odan prijatelj [[Ibrahim-paša Pargalija]].
 
== ''Bratoubilačka politika'' ==
Pre no što je stupio na prestol Selim je pogubio svu svoju braću i nećake kako ne bi došlo do sukoba kada Bajazid umre. Poznata činjenica je da je Selim naredio da se pogube i njegova dva sina: Orhan i Musa, Sulejmanova dva starija brata. Kao i njegov sin, Selim se jako plašio da ne dođe do pobune Orhana i Muse te samog Sulejmana, zato je odlučio da pogubi Princa Orhana i Musu, a da Sulejmana kao svog najdarovitijeg sina ostavi za naslednika.
 
== Vladavina ==
Nakon stupanja na prestol 1512. godine, Selim se jako plašio da će ga njegov brat Ahmed svrgnuti sa vlasti pa je odlučio da eliminiše Ahmeda, što je i uradio. Selim takođe važi kao i njegov sin za jednog od najboljih i najopreznijih vladara Osmanskog carstva. On je vladao kratko samo 8 godina, ali je svakako njegova vladavina dosta doprinela bodućnošću njegovog sina. Uvećao je Sulejmanovu vladavinu za gotovo 50%. Selim je dao izgraditi džamiju koja će nositi ime po njemu i nazvao ju je '''''Selimova džamija''''' ili '''''Javuz Selim Džamija''''' u kojoj je sahranjen on, njegova supruga i njegove četiri kći. Selimova vladavina je gotovo 100% usmerena ka osvajanju novih država i proširenja Osmanskog Carstva. Zato je skoro svake nove godine svoj harem poveravao njegovm prestolonasledniku Sulejmanu. Selimova kratka vladavina će ostati upamćena kao jedna od najdarovitijih vladavina.
 
{{niz
|pre=[[Bajazit II]]
|spisak=[[Spisak sultana Osmanskog carstva|turski sultan]] <br /> [[1512]] — [[1517]]
|posle=Niko
}}
{{niz
|pre=[[Al-Mutavakil III]]
|spisak=[[Kalif|Halif islama]] <br /> [[1517]] — [[1520]]
|posle=[[Sulejman I]]
}}
{{Sultani Osmanskog carstva}}
 
[[Kategorija:Rođeni 1465.]]
[[Kategorija:Umrli 1520.]]
[[Kategorija:Sultani Osmanskog carstva]]
[[Kategorija:Umrli od raka]]
 
{{Link FA|ar}}
{{Link GA|tr}}