Mohsova skala – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
dopuna |
||
Red 1:
[[Datoteka:schmidthammer.jpg|mini|desno|300px|[[Sklerometar|Sklerometrom]] se može mjeriti Mohsova tvrdoća.]]
'''Mosova skala''' ili '''Mohsova ljestvica''' je niz od deset [[mineral]]a poredanih po [[tvrdoća|tvrdoći]] koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari. Ovu ljestvicu je prvi predložio njemački [[mineralog]] [[Frederich Mohs]] (1773.–1839.) izabravši deset dostupnih minerala. Ljestvica nije pravocrtna: tvrdoća [[dijamant]]a nije deset puta veća tvrdoće od [[talk]]a (dijamant je mnogo tvrđi). Mineral koji je "viši" u Mohsovoj ljestvici ima i veću tvrdoću. Ako ispitivana tvar može zarezati površinu minerala iz Mohsove ljestvice, ona je tvrđa od tog minerala.
==Minerali==
{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
|-
!Mohsova tvrdoća
!Mineral
!Kemijska formula
!Apsolutna tvrdoća ([[sklerometar]])
!Slika
|-
|'''1'''
|[[Talk ]] ili '''milovka'''
|Mg<sub>3</sub>Si<sub>4</sub>O<sub>10</sub>(OH)<sub>2</sub>
|1
|[[Datoteka:Talc block.jpg|100px]]
|-
|'''2'''
|[[Gips]]
|CaSO<sub>4</sub>·2H<sub>2</sub>O
|3
|[[Datoteka:Gypse Arignac.jpg|100px]]
|-
|'''3'''
|[[Kalcit]]
|CaCO<sub>3</sub>
|9
|[[Datoteka:Calcite-sample2.jpg|100px]]
|-
|'''4'''
|[[Fluorit]]
|CaF<sub>2</sub>
|21
|[[Datoteka:Fluorite with Iron Pyrite.jpg|100px]]
|-
|'''5'''
|[[Apatit]]
|Ca<sub>5</sub>(PO<sub>4</sub>)<sub>3</sub>(OH<sup>–</sup>,Cl<sup>–</sup>,F<sup>–</sup>)
|48
|[[Datoteka:Apatite crystals.jpg|100px]]
|-
|'''6'''
|[[Ortoklas]]
|KAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>
|72
|[[Datoteka:OrthoclaseBresil.jpg|100px]]
|-
|'''7'''
|[[Kremen]] ili '''kvarc'''
|SiO<sub>2</sub>
|100
|[[Datoteka:Quartz Brésil.jpg|100px]]
|-
|'''8'''
|[[Topaz]]
|Al<sub>2</sub>SiO<sub>4</sub>(OH<sup>–</sup>,F<sup>–</sup>)<sub>2</sub>
|200
|[[Datoteka:Topaz cut.jpg|100px]]
|-
|'''9'''
|[[Korund]]
|Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>
|400
|[[Datoteka:Cut Ruby.jpg|100px]]
|-
|'''10'''
|[[Dijamant]]
|C
|1600
|[[Datoteka:Rough diamond.jpg|100px]]
|}
Tako bi na Mohsovoj ljestvici [[grafit]] (jezgra [[Olovka|olovke]] za pisanje) imao [[tvrdoća|tvrdoću]] 1,5; [[nokat]] na našim [[prst]]ima od 2,2 – 2,5; [[Bakar (element)|bakrena]] kovanica (novčić) 3,2 – 3,5, džepni nožić 5,1; oštrica kuhinjskog [[nož]]a 5,5; [[staklo]] na [[prozor]]ima 5,5; [[čelik|čelična]] [[turpija]] 6,5; [[porculan]] bez glazure 7,0. Mohsova ljestvica nije proporcionalna ljestvica. Tako na primjer, [[korund]] s Mohsovom tvrdoćom 9 je duplo tvrđi od [[topaz]]a (Mohsova tvrdoća 8), ali dijamant (Mohsova tvrdoća 10) je 4 puta tvrđi od korunda. U tablici su apsolutne vrijednosti tvrdoće izmjerene [[Sklerometar|sklerometrom]].
===Vrijednosti Mohsove tvrdoće za neke materijale===
Prikaz nekih [[Kemijska tvar|kemijskih tvari]] ili [[Minerali|minerala]] s Mohsovom tvrdoćom:
{| class="wikitable"
|-
!Mohsova tvrdoća
!Kemijska tvar ili mineral
|-
| style="text-align:center;"|od 0,2 do 0,3
|[[cezij]], [[rubidij]]
|-
| style="text-align:center;"|od 0,5 do 0,6
|[[litij]], [[natrij]], [[kalij]]
|-
| style="text-align:center;"|1
|[[talk]] ili milovka
|-
| style="text-align:center;"|1,5
|[[galij]], [[stroncij]], [[indij]], [[kositar]], [[barij]], [[talij]], [[Olovo (element)|olovo]], [[grafit]]
|-
| style="text-align:center;"|2
|heksagonalni [[Bor (element)|borov]] [[Nitridi|nitrid]],<ref> L. I. Berger "Semiconductor materials" CRC press, 1996., p. 126 </ref> [[kalcij]], [[selenij]], [[kadmij]], [[sumpor]], [[telurij]], [[bizmut]]
|-
| style="text-align:center;"|od 2,5 do 3
| [[magnezij]], [[zlato]], [[srebro]], [[aluminij]], [[cink]], [[lantan]], [[cerij]], [[gagat]] (lignit)
|-
| style="text-align:center;"|3
| [[kalcit]], [[Bakar (element)|bakar]], [[arsen]], [[antimon]], [[torij]], dentin (dio [[zub]]a)
|-
| style="text-align:center;"|4
| [[fluorit]], [[željezo]], [[nikal]]
|-
| style="text-align:center;"|od 4 do 4,5
|[[platina]], [[čelik]]
|-
| style="text-align:center;"|5
| [[apatit]], [[kobalt]], [[cirkonij]], [[paladij]], [[caklina|zubna caklina]], [[obsidijan]] (vulkansko staklo)
|-
| style="text-align:center;"|5,5
| [[berilij]], [[molibden]], [[hafnij]]
|-
| style="text-align:center;"|6
| [[ortoklas]], [[titanij]], [[mangan]], [[germanij]], [[niobij]], [[rodij]], [[uranij]]
|-
| style="text-align:center;"|od 6 do 7
| [[staklo]], rastopljeni [[kvarc]], [[pirit]], [[silicij]], [[rutenij]], [[iridij]], [[tantal]], [[opal]]
|-
| style="text-align:center;"|7
| [[kremen]] ili kvarc, [[vanadij]], [[osmij]], [[renij]]
|-
| style="text-align:center;"|od 7,5 do 8
| [[kaljenje|kaljeni]] [[čelik]], [[volfram]], [[smaragd]], [[rubin]]
|-
| style="text-align:center;"|8
| [[topaz]], kubični [[cirkonij]]
|-
| style="text-align:center;"|8,5
| [[berilij]]ev [[aluminij|aluminat]], [[krom]], [[silicij]]ev [[Nitridi|nitrid]]
|-
| style="text-align:center;"|od 9 do 9,5
| [[korund]], [[silicij]]ev karbid (karborundum), [[volfram]]ov karbid, [[titanij]]ev karbid, udarni [[kvarc]] (stishovit)
|-
| style="text-align:center;"|od 9,5 do 10
| [[renij]]ev diborid, [[tantal]]ov karbid, [[titanij]]ev diborid, [[Bor (element)|borov]] nitrid, [[Bor (element)|bor]]. <ref> Weintraub E.: "On the properties and preparation of the element boron",journal = J. Ind. Eng. Chem., 1911.</ref> <ref> V. L. Solozhenko, Kurakevych O. O., Oganov A. R.: "On the hardness of a new boron phase, orthorhombic γ-B<sub>28</sub>", journal = Journal of Superhard Materials, 2008. [http://mysbfiles.stonybrook.edu/~aoganov/files/JSM-2008-6b-e.pdf] </ref> <ref> "Superhard semiconducting optically transparent high pressure phase of boron" Zarechnaya E. Yu., journal= Phys. Rev. Lett., 2009., Dubrovinsky L., Dubrovinskaia N., Filinchuk Y., Chernyshov D., Dmitriev V., Miyajima N., El Goresy A., Braun H.</ref> <ref> Oganov A.R., Solozhenko V.L.: "Boron: a hunt for superhard polymorphs", journal = Journal of Superhard Materials, [http://mysbfiles.stonybrook.edu/~aoganov/files/Boron-history-JSM.pdf], 2009.</ref>
|-
| style="text-align:center;"|10
| [[dijamant]]
|-
| style="text-align:center;"|>10
| [[Nanotehnologija|nanokristalni]] dijamant (hiperdijamant, vrlo tvrdi fulerit)
|}
==Usporedba s tvrdoćom po Vickersu==
Usporedba Mohsove ljestvice s [[Tvrdoća po Vickersu|tvrdoćom po Vickersu]]: <ref> [http://www.mindat.org] mindat.org </ref>
{|class="wikitable"
|-
![[Mineral|Mineral]]<br />(naziv)
![[Mohsova ljestvica|Mohsova tvrdoća]]
!Tvrdoća po Vickersu (HV)<br />kg/mm<sup>2</sup>
|-
|[[Grafit]]||1 – 2||VHN<sub>10</sub> = 7 – 11
|-
|[[Kositar]]||1,5||VHN<sub>10</sub> = 7 – 9
|-
|[[Bizmut]]||2 – 2,5||VHN<sub>100</sub> = 16 – 18
|-
|[[Zlato]]||2,5||VHN<sub>10</sub> = 30 – 34
|-
|[[Srebro]]||2,5||VHN<sub>100</sub> = 61 – 65
|-
|Kalkocit||2,5 – 3||VHN<sub>100</sub> = 84 – 87
|-
|[[Bakar (element)|Bakar]]||2,5 – 3||VHN<sub>100</sub> = 77 – 99
|-
|[[Olovni sjajnik]] (galenit)||2,5||VHN<sub>100</sub> = 79 – 104
|-
|[[Sfalerit]]||3,5 – 4||VHN<sub>100</sub> = 208 – 224
|-
|Hezlevodit||4||VHN<sub>100</sub> = 230 – 254
|-
|Karolit||4,5 – 5,5||VHN<sub>100</sub> = 507 – 586
|-
|[[Getit]]||5 – 5,5||VHN<sub>100</sub> = 667
|-
|[[Hematit]]||5 – 6||VHN<sub>100</sub> = 1000 – 1100
|-
|Kromit||5,5||VHN<sub>100</sub> = 1278 – 1456
|-
|Anatas||5,5 – 6||VHN<sub>100</sub> = 616 – 698
|-
|Rutil||6 – 6,5||VHN<sub>100</sub> = 894 – 974
|-
|[[Pirit]]||6 – 6,5||VHN<sub>100</sub> = 1505 – 1520
|-
|Boveit||7||VHN<sub>100</sub> = 858 – 1288
|-
|Euklas||7,5||VHN<sub>100</sub> = 1310
|-
|[[Krom]]||8,5||VHN<sub>100</sub> = 1875 – 2000
|}
==Poveznice==
* [[Tvrdoća kemijskih elemenata]]
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Mineralogija]]
[[Kategorija:Ispitivanje materijala]]
[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Fizičke veličine]]
[[de:Härte#Härteprüfung nach Mohs]]
| |||