Austrijske savezne zemlje – razlika između verzija

[[Austrija|Republika Austrija]] je [[Federacija|federalna]] republika, sastavljena od 9 saveznih zemalja (Bundesländer). <ref name=lex/>' ''Land''' na [[nemački jezik|njemačkom]] znači zemlja, ali se može prevesti i kao [[država]] ili [[pokrajina|provincija]] (pokrajina). <ref name=lex/>

O austrijskim saveznim zemljama, govori članak 2. Saveznog [[ustav]]a, on taksativno nabraja svih devet zemalja, definira Austriju kao federalnu državu, određuje ovlasti zemaljskih [[Parlament|parlamenata]], i razrađuje pravo na slanje delegata u saveznu skuštinu (''Bundesrat'') na osnovu veličine zemlje. <ref name=lex/>

Austrijske savezne države imaju pravo na vlastite ustave, koji nesmiju biti u koliziji sa saveznim ustavom. Savezni ustavni sud može proglasiti ništavnim sve odredbe pokrajinskih ustava koje su u sukobu sa Saveznom ustavom. <ref name=lex/>

Zakonodavne i izvršne ovlasti koje nisu izričito navedene kao nadležnost Savezne vlade u saveznom ustavu, spadaju u nadležnost saveznih zemalja. Međutim kako ustav najveći dio ovlasti daje saveznoj administraciji, pokrajinskim vladama ostaje da se bave lokalnim sigurnosnim pitanjima, nekretninama u njihovom vlasništvu, vatrogastvom, kulturom, regulacijom [[lov]]a i [[ribolov]]a, očuvanjem prirode, zaštitom životinja, sportom i turizmom i propisima koje se odnose na pokrajinsku administraciju. Ustav ovlašćuje savezni parlament da određuje visinu poreza i njegovu raspodjelu između federalne i lokalne administracije. <ref name=lex/>

Jednodomni parlamenti - ''Landtage'' su zakonodavna tijela saveznih država, a pokrajinske vlade na čelu sa ''Landeshauptmannom'' najviši organi uprave, koje biraju zastupnici pokrajinskih parlamanata. <ref name=lex/>

Po saveznom austrijskom ustavu [[Beč]] ima poseban status, jer je istovremeno grad i savezna država, tako da bečka administracija ima dvostruku funkciju. <ref name=lex>{{cite web

Na osnovu popisa stanovništva od [[1. 1.|1. januara]] [[2011]]. austrijske savezne zemlje imale su ove podatke; <ref name=stat>{{cite web

Austrijske savezne zemlje (''Bundesländer'') rezultat su historijskih prilika na tlu Austrije. One su se razvile od [[Marka (teritorij)|marki]], [[grofovija]] i [[komitat]]a, koje su se ujedinile u jedinstvenu zemlju za vrijeme austrijskih [[Knez|kneževa]]. Svaka od tih ''provincija'' razvijala je još od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] - vlastito zakonodavstvo i svoj specifični sistem uprave. <ref name=lex/>

One su od [[17. vijek]]a postepeno gubile uticaj kako je rastao utjecaj [[car]]ske vlasti, da bi ga za razdoblja [[Apsolutizam|apsolutizma]] potpuno izgubile. Nakon turbulencija koje je [[Austrijsko Carstvo]] prolazilo [[1848]]. i donošenja [[ustav]]a nakon [[Oktobarska diploma|Oktobarske diplome]] [[1860]]. i [[Februarski patent|Februarskog patenta]] [[1861]]., osnovane su pokrajine (''Landtage''), sa ograničenom zakonodavnom vlašću i vlastitom administracijom. Ali je istovremeno uspostavljena i gotovo [[Feudalizam|feudalna]] administrativna podjela carevine na [[guvernature]] i [[krunske zemlje]]. Koegzistencija ta dva različita administrativna sistema, nije mogla dugo trajati, nakon nekoliko sukoba, koji su kulminirali [[1873]]. pokrajine više nisu mogle slati delegate u [[Carevinsko vijeće]] (''Reichsrat''). Nakon propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], ''Privremena narodna skupština'' proglasila je osnivanje Austrije kao nezavisne države - [[30. 10.|30. oktobra]] [[1918]]. Nakon pokrajinskih konferencija u [[Linz]]u i [[Salzburg (grad)|Salzburgu]] donešen je ustav -[[1920]]., koji je definirao Austriju kao federalnu državu.

Novi autoritativni ustav iz [[1934]]. derogirao je federalnu prirodu austrijske države. Nakon [[Anschluss]]a austrijske pokrajine su podijeljene na [[Gau]]e [[Treći rajh|Trećeg reicha]] i stavljene pod izravnu kontrolu ministarstava u [[Berlin]]u. Nakon obnavljanja Republike [[1945]]., - vraćene su i pokrajine sa svojim starim ovlastima. <ref name=lex/>

[[Kategorija:Austrija|Austrijske savezne zemljedržave| ]]