Macropodidae – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links |
dorada |
||
Red 1:
{{Taksokvir
|
|
|
| slika_širina = 240px
|
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
Red 15:
| razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]]
| razdioba =
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
*
}}
'''Klokani''' (''Macropodidae'') su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] iz [[Red (taksonomija)|reda]] ''[[Diprodontia]]'', i svakako su, uz [[koala|koale]], najpoznatiji [[tobolčari]] i tipični
==
Ne odgovaraju sve vrste uobičajenoj predodžbi o klokanima. Upadljiva osobina gotovo svih vrsta su izraženo veliki stražnji [[ekstremitet|udovi]], značajno veći od prednjih. Samo [[klokani penjaši]], koji su se prilagodili životu na drveću i ne kreću se više skačući, imaju stražnje i prednje udove podjednako dugačke. [[Rep]] im je dugačak, [[mišić]]av i najčešće obrastao [[dlaka|dlakom]], a životinje ga koriste kao oslonac, gotovo kao petu [[ekstremitet|nogu]], ili za održavanje ravnoteže. U građi tijela većina vrsta iz ove porodice su slične, ali se veličinom vrlo razlikuju, od vrsta iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[Lagorchestas]] koje često teže samo od jednog do dva kilograma, pa do [[
Glava im je relativno mala i izdužena s velikim [[uho|ušima]]. Kao sve vrste iz reda [[diprodontia]] i životinje iz porodice klokana imaju povećana dva donja [[zubi|sjekutića]] koji kod zagrizanja dolaze do tvrdog mjesta na [[usta|nepcu]] iza gornjih sjekutića. Takav ugriz omogućuje im da i tvrd [[biljka|biljni]] materijal mogu odgristi, a sličan oblik zubi postoji i kod nekih [[parnoprstaši|parnoprstaša]]. Nemaju očnjake, ili su im sasvim zakržljali. Kutnjaci im ne rastu svi istovremeno. Kad se prednji istroše i ispadnu, rastu slijedeći i pomiču se u ustima prema naprijed.
Prednje noge imaju pet prstiju i služe uzimanju hrane ili podupiranju. Na stražnjim nogama nemaju prvi prst, drugi i treći su srašteni i čine jedan, najsnažniji, dok je peti srednje velik. Kao i kod svih drugih [[tobolčari|tobolčara]], mužjaci klokana imaju, kad je životinja uspravna, [[skrotum]] iznad [[penis]]a.
==
Klokani žive u [[Australija|Australiji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]], [[Tasmanija|Tasmaniji]] i nekim otocima pored njih.
==
Klokani nastanjuju vrlo različite okoliše. Pored obitavanja u [[stepa]]ma, neke vrste žive u planinama, dok [[klokani penjaši]] nastanjuju stabla i žive u [[krošnja]]ma. Općenito, oni su aktivniji noću, no neke se jedinke mogu
==
Klokani imaju dva načina kretanja, ovisno o brzini koju žele postići. Kod veće brzine, skaču samo stražnjim nogama a rep ostaje u zraku i služi održavanju ravnoteže. Na taj način dosižu brzinu od 50 [[km/h]] a ovakvi skokovi kod velikih vrsta često dosižu dužinu i do 9 [[metar|m]]. Kad se polako kreću, klokani se koriste s "pet udova": dok se oslanja na prednje noge i rep, povlači stražnje prema naprijed; kad se osloni na njih, prednje noge i rep pomiče prema naprijed. Skokovi su kod velikih brzina vrlo efikasan način kretanja. Zahvaljujući vrlo elastičnim trakama mišića, mogu bez veće potrošnje [[energija|energije]] brzo napredovati, što je u suhoj [[klima|klimi]] i ponekad škrtoj raspoloživoj hrani vrlo značajno. Pri maloj brzini njihov način kretanja ima značajno veću potrošnju energije. Klokani se ne mogu kretati unatrag.
Klokani penjaši ne skaču, ali se dobro penju.
[[Datoteka:Bennett's Tree-kangaroo mother & baby.jpg|
==
Klokani su [[biljožder]]i koji se hrane raznim biljkama, ovisno što u njihovom okolišu raste. Često koriste jednake [[biološka niša|biološke niše]] koje na drugim [[kontinent]]ima naseljavaju [[parnoprstaši]], a i probavni sustav im se [[konvergentna evolucija|konvergentno]] razvio. [[Mikroorganizam|Mikroorganizmi]] u višedjelnom [[želudac|želucu]] pomažu kod probave teško probavljive hrane, a ponekad pojedenu hranu ponovo žvaču. To je omogućilo, da klokani mogu preživjeti i u područjima s vrlo škrtom vegetacijom.
==
Ženke klokana imaju dobro razvijen [[tobolac (zoologija)|tobolac]] s otvorom prema naprijed i u kojem se nalaze četiri [[dojenje|dojke]]. Ženka na svijet donosi samo jedno (vrlo rijetko dva) mladunče. Kod mnogih vrsta dolazi do "odgođenog koćenja": neposredno nakon što okoti jedno mladunče, ženka se ponovo pari. No taj [[embrio]] "miruje" dok prethodni mladunac definitivno ne napusti tobolac. Tek tada se dalje razvija i dolazi na svijet. Smisao toga bi mogao biti da, ako u surovom okolišu mladunac ugine ili ga majka iz nekog razloga mora napustiti, novi mladunac može vrlo brzo doći na svijet.
Red 57:
U [[Australija|Australiji]] mladunce svih tobolčara nazivaju "Joeys".
==
Porijeklo i međusobni odnosi između pojedinih [[Rod (taksonomija)|rodova]] izraženi su u slijedećem dijagramu. Na temelju kombiniranja mnogih različitih [[filogeneza|filogenetičkih]] studija ([
Klokani (Macropodidae)
├──''Lagostrophus''
Red 82:
== Literatura ==
* M. Cardillo, O. R. P. Bininda-Emonds, E. Boakes, A. Purvis: ''[
* Terence J. Dawson: ''Kangaroos''. Cornell University Press, Comstock, Cornell 1995. ISBN 0-8014-8262-3
* Tim Flannery: ''Mammals of New Guinea''. Cornell University Press, Cornell 1995. ISBN 0-8014-3149-2
* Udo Gansloßer (Hrsg.): ''Die Känguruhs''. Filander, Fürth 1999., 2004. ISBN
* [[Bernhard Grzimek]]: ''Grzimeks Tierleben.'' Bd 10. Säugetiere 1. Droemer-Knauer, München, DTV, München, Bechtermünz, Augsburg 1979., 2000. ISBN 3-8289-1603-1
* John A. Long, između ostalog: ''Prehistoric Mammals of Australia and New Guinea''. Johns Hopkins University Press, Baltimore 2003. ISBN 0-8018-7223-5
*
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Macropodidae}}
| |||