Karlo Veliki – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: ia:Carolo Magne
Red 23:
 
 
Vojni i politički uspjesi znatno su ojačali Karlovu moć i ugled na Zapadu. Stoga su počele pripreme za njegovo uzdizanje na carski položaj. Možda je tu zamisao potakao ili je u najmanju podupirao Karlov prijatelj i savjetniksavetnik, anglosaski redovnik Alkuin, koji je na Karlov poziv došao u Franačku i od 796. bio opat samostana sv. Martina u Toursu. On je već nekoliko godina prijepre Karlove krunidbe za cara isticao Karlovu dominantnu ulogu u kršćanskomHršćanskom svijetu, njegovo božansko poslanje kao zaštitnika vjere i papinstva. Pri tome je izraz "kršćanskoHršćansko carstvo" što ga on upotrebljava postao sinonim za cijeli kršćanskiHršćanski Zapad, u opreci prema Bizantskom Carstvu.
 
Ovakvo izričito izdizanje Karla na vrhunski položaj na Zapadu, iznad kraljevstava, papinstva i svih ljudi, bilo je u skladu s Karlovim težnjama. On je već od početka svoje vladavine prisvajao pravo da daje svoj pristanak na izbor pape, kao što je i bizantski car potvrđivao izbor carigradskog patrijarha, a i pape sve do sredine 8. stoljećaveka. Nakon što je u Carigradu svrgnut [[Konstantin VI., bizantski car|Konstantin VI.]] u korist svoje majke [[Irena, bizantska carica|Irene]] godine 797., na Zapadu je isticano da na Istoku više uopće nema cara, nego da je vlast uzurpirala jedna žena. U isto vrijeme papinstvo je zapalo u duboku dekadenciju pa je ovisilo o milosti franačkoga kralja. Sve te okolnosti kao i činjenica da je Karlo zavladao cijelom Zapadnom Europom od Saske i Panonije pa sve do Španjolske (s granicom na rijeci Ebru), stvorile su povoljne uvjete da se zamisao o obnovi carstva na Zapadu ostvari. Zato je papa [[Leon III.]] okrunio na Božić [[800]]. godine za cara s obrazloženjem da tada više nije bilo rimskih careva pošto je u [[Carigrad]]u vladala carica Irena. S tom njegom krunidbom nastaje [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Tijekom ovog zanimljivog razdoblja Karlu dolazi jedna delegacija iz JeruzalemaJerusalima (koji je tada bio u arapskim rukama) i u ime jeruzalemskogjerusalemskog patrijarha predaje mu zastavu i ključeve Svetoga groba, Kalvarije i samoga grada JeruzalemaJerusalima. Povodom tog događaja stoljećimavekovima
poslije francuski kraljevi će se smatrati zaštitnicima Svetog groba.
 
Karlova krunidba za cara izazvala je prosvjed [[Bizant]]a u kojemu je u međuvremenu Irena svrgnuta, a carem postao [[Nikefor I.]] Izbio je i rat, koji je završio mirom u Aachenu 812. godine. Bizant je međutim tim mirom odlučio priznati Karlu carski naslov.