Habsburška Monarhija – razlika između verzija

Nakon [[1849|1849.]] središnja je uprava pokušala preoblikovati Monarhiju u centraliziranu birokratsku državu kojom se vlada iz [[Beč]]a. Prestalo je postojati Ugarsko Kraljevstvo kao posebna jedinica, a pojedinim se njegovim zemljama, kasnije poznatim kao [[Zemlje Krune sv. Stjepana]], vladalo izravno iz Beča. Nakon austrijskih ratnih poraza [[1859|1859.]] i [[1866|1866.]] ova je politika napuštena, a pregovori su konačno doveli do [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] [[1867|1867.]], što je Habsburšku Monarhiju pretvorilo u dvojnu monarhiju pod nazivom [[Austro-Ugarska]]. Ugarsko Kraljevstvo dobilo je [[suverenitet]] s vladom i saborom, dok su zajedničke ostala vanjska politika, vojska i financije. Ostale zemlje Monarhije, odnosno [[nasljedne zemlje]], imale su zajedničko [[Carevinsko vijeće]] (''Reichsrat''). Kad je [[Bosna i Hercegovina]] priključena Monarhiji, ona nije priključena [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji]], kako je to tražio [[hrvatski sabor|hrvatski Sabor]], niti ugarskom dijelu Monarhije, već je ostala pod zajedničkom upravom ministarstva financija.

 

 

== Vidi još ==