Flopi disk – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dopuna, dodajem poveznice poslije
pov. i dopuna
Red 11:
}}
 
'''Flopi disk''' ili '''flopi disketa''' (FDD) je uređaj za čuvanje podataka koji je bio glavni prenosivi uredjajuređaj do pojave [[CD|CD-a]], kasnije i [[DVD]] uređaja i medija. Skoro 20 godina flopi disk je vladao računarskim svetom i bio glavni prenosnik podataka među [[računar]]ima. Danas se manje koristi zbog mnogo većih i bržih CD i DVD medija te [[USB flash stick|USB fleš stikova]], ali flopi disk još uvek nije potpuno iščeznuo i još se koristi za neke manje stvari kao što su [[drajver]]i za [[monitor]] i start-up diskete.
 
Flopi disk se može izmenjivati između pogonskih mehanizama. Pogonski mehanizam za takve diskove ugrađen je u računare, a diskovi se mogu jednostavno vaditi i umetati u računare i prenositi iz računara u računar.
Red 25:
6. Magnetni disk<br />
7. Sektor diska]]
Danas skoro svaki računar ima uređaj za čitanje flopi diskova (FDD). Unutar flopi diska se nalazi kružni deo metalne [[plastika|plastike]] na koji se zapisuju i čitaju podaci pomoću flopi uređaja (FDD). Flopi disk je sličnasličan [[audio kaseta|audio kaseti]], ali zapisivanje podataka se vrši kao kod hard diska gdje se podaci zapisuju u stazama i sektorima. Disk je smešten u košuljicu koja ga štiti od oštećenja. Unutrašnjost košuljice presvučena je posebnom tvari koja štiti disk od trenja koje nastaje u dodiru s košuljicom. Unutar FDD-a se nalaze glave za čitanje, pisanje i brisanje podataka. Također postoji i motor koji pomera te glave, dok motor i sve ostale stvari kontroliše elektronika koja se nalazi unutar FDD-a. Disk je smešten u košuljicu koja ga štiti od oštećenja. Unutrašnjost košuljice presvučena je posebnom tvari koja štiti disk od trenja koje nastaje u dodiru s košuljicom.
 
Flopi disk se kao i ostali magnetni diskovi sastoji od glava (''heads''), cilindara (''cylinders'') i sektora (''sectors''). Glava flopi diska je zapravo jedna njezina strana, cilindar je jedna kružnica oko središta koja se nalazi na jednoj glavi, a cilindri su podeljeni na sektore. Na klasičnom flopi disku od 1.44MB44 [[MB]] nalaze se 2 glave, 80 cilindara s po 18 sektora, svaki od po 512 bajta[[bajt]]a.
 
== Istorija ==
Najraniji flopi diskovi izumljeni su u kasnim [[60-ih|60-im]], a imali su [[prečnik]] od 8 inča (200 mm). Komercijalno su postali dostupni [[1971.]] godine. Flopi diskove i asocirane drajvove su proizvodili i poboljšavali [[IBM]] (tvrtka koja je izumila flopije), Memorex, Shugart Associates i Borough Corporations. Termin flopi disk se pojavio već [[1970.]], i mada je IBM [[1973.]] prezentovao svoju kreaciju kao "type 1 diskette" industrija je nastavila da koristi termine "flopi disk" i "flopi".
 
[[1976.]] Stugart Associates prezentovao je prvi 5¼-inčni FDD. [[1978.]] bilo je preko 10 proizvođača ovakvih FDD-ova. 5¼-inčni format je zamenio 8-inčni format za većinu aplikacija. 1984. IBM je napravio ''dual-sided'' flopi disk kapaciteta 1.2 MB, zajedno sa AT modelom. 1988. je pak napravio drajv za 2.88 MB "DSES" flopije; nažalost, bilo je reč o komercijalnom promašaju.
 
Pošto su tokom [[80-tih]] postala jasna ograničenja 5¼-inčnog formata (koji je fizički bio prevelik), pri kraju te decenije 5¼-inčni flopi diskovi zamenjeni su 3½-inčnim flopi diskovima. Sredinom 90-ih 5¼-inčni flopi diskovi su posve nestali dok su 3½-inčni postali dominantni. Prednosti 3½-inčnih flopi diskova bile su njihova manja veličina i plastična kutija koja im je davala veću zaštitu od nečistoće i oštećenja.
 
Više od dve decenije, flopi disk je bio primarni [[eksterni uređaj]] na kojeg su se spremali podaci. Većina računarskih okruženja prije [[90-ih]] nisu bila umrežena i flopi disk je bio primarni način za transfer podataka između računara. Zbog pomenutog faktora slika flopi diska postala je metafora za spremanje [[fajl]]ova, jer se simbol flopi diska još uvek koristi u korisničkom interfejsu većine softvera kao element koji označava spremanje fajla.
 
== Zanimljivosti ==
* Kod [[Atari ST]] indikacijsko svetlo na disketnim jedinicama bilo je moguće kotrolisati s programom, i ovo su koristile računarske igre, kao na primer [[Lemmings]].
* Kod disketnih jedinica [[Commodore]] 1541 i 1571 bilo je moguće programski upravljati s pozicijom glave za čitanje/pisanje, te su mnogi demo programi koristili ovu funciju tako što su slali glavu različitim brzinama prema nultoj traci (traka u kojem se zaustavljala glava) i tako su se stvarale [[vibracija|vibracije]] kojima su se proizvodili razni zvučni efekti ili [[muzika]].
 
{| align="right" {{prettytable}}