Pad Carigrada (1204) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 1:
[[file:Eugène Ferdinand Victor Delacroix 012.jpg|minithumb|350p350px|right|thumb|''„Ulazak krstaša u Carigrad“''(1840), [[Ežen Delakroa]]]]
'''Prvi pad Carigrada''' obuhvata dva zauzimanja [[Carigrad]]a koja su izveli [[krstaši]] [[Četvrti križarski rat|IV krstaškog pohoda]]:
*[[jul]]a [[1203|1203. godine]] za račun [[Aleksije IV Anđel|princa Aleksija]] ([[1203]]-[[1204]]) i njegovog [[otac|oca]] [[Isak II Anđel|Isaka II]] ([[1185]]-[[1195]],[[1203]]-[[1204]]) koji su vraćeni na presto umesto [[Aleksije III Anđel|Aleksija III]] ([[1195]]-[[1203]]), i
Red 37:
 
[[Žofroa de Vilerden]] u svojim memoarima, ovako je opisao polazak [[Krstaši|krstaša]] iz [[Venecija|Venecije]] i njihov dolazak do [[Zadar|Zadra]]:
[[file:Gustave dore crusades dandolo preaching the crusade.jpg|minithumb|340p340px|right|thumb|''„Dandolo propoveda krstaški rat“''(XIX vek),[[Gistav Dore]]]]
:''„Tamo bejaše mnoštvo galija i lađa teretnih koje bejahu raspodeljeni međ` vlastelinima(baronima). Oh, Gospode kakvi divni konji bojni behu tu ukrcani. I kada se brodovi popuniše oružjem i namernicama, i vitezovima i štitonošama, štitovi behu istaknuti po ogradama i kabinama galija i barjaci istaknuti behu, mnogi i krasni. I neka bude znano da lađe nosahu više od tri stotine petrarija i mangonela, i svih drugih naprava takvih koje su za osvajanje gradova potrebne, u broju velikom. Nikada krasnija flota ne isplovi iz neke luke. I ovo beše u oktavi gozbe svetog Revija(u oktobru) leta gospodnjeg 1202. godine. Tako oni ploviše iz luke Venecijske, kao što već rečeno vam bi. Na veče pre svetog Martina(10. novembra) dođoše oni do Zadra u Sloveniji(Sklavoniji), i posmatraše grad opasan visokim bedemima i visokim kulama i uzalud biste tražili krasniji ili snažniji grad, ili bogatiji. I kada ga hodočasnici spaziše, diviše se i rekoše jedan drugome: ,, Kako može ovakav grad biti zauzet silom, ako ne uz samu Božiju pomoć?" Prve lađe koje do grada stigoše ukotviše se i sačekaše ostale i ujutru dan beše krasan i veoma vedar i sve galije pristigoše sa lađama tovarnim i ostalim lađama koje pozadi behu, i zauzeše luku silom i probiše lanac koji ju je branio iako beše jak i dobro iskovan i iskrcaše se tako da luka beše između njih i grada. Onda ste mogli videti mnoge vitezove i mnoge štitonoše koji pokuljaše iz brodova i koji izvedoše sa lađa tovarnih mnogog dobrog konja bojnog i mnogi bogati čador i mnogi paviljoni behu podignuti. Tako se mnoštvo ulogori. I opsada Zadra poče na svetog Martina dne(11. novembra 1202.)“''
 
Red 78:
 
=== Aleksijevo bekstvo i predaja grada ===
[[file:Gustave dore crusades entry of the crusaders into constantinople.jpg|minithumb|300px|right|thumb|''„Ulazak krstaša u Konstantinopolj“''(XIX vek),[[Gistav Dore]]]]
[[Aleksije III Anđel|Aleksije III]] odlučuje nakon tog požara i prodora [[Krstaši|krstaša]] u [[Vlaherna (četvrt)|Vlahernu]] da izjaše sa velikom [[Vojska|vojskom]] iz grada. [[Vizantijska vojska]] sa svojim [[car]]em na čelu izašla je iz grada kroz [[Kapija Harsijus|kapiju Harsijus]] koja je bila najbliža [[Krstaši|krstaškom]] [[logor]]u. Međutim i pored zahteva i insistiranja [[Teodor I Laskaris|Teodora Laskarisa]] [[Aleksije III Anđel|Aleksije]] nije krenuo niti naredio napad i predveče se sa [[Vojska|vojskom]] povukao u grad.
 
Red 106:
 
=== Napad na grad ===
[[file:Gustave dore crusades mourzoufle parleying with dandolo.jpg|minithumb|300px|thumb|''„Murzulf pregovara sa Dandolom“''(XIX vek),[[Gistav Dore]]]]
[[Krstaši]] su otpočeli sa pripremama za napad i pravljenjem [[Opsadne naprave|opsadnih naprava]]. Tokom priprema zaključen je dogovor o raspodeli osvojenih teritorija i opljačkanih bogatstava. Prema dogovoru nakon osvajanja grada biće napravljeno veće koje će činiti 6 [[Franci|Franaka]] i 6 [[Mlečani|Mleačana]], koje će izglasati među [[krstaši]]ma novog [[car]]a odnosno prvog [[Latinsko carstvo|cara Latinskog carstva]]. Njemu će pripasti četvrtina osvojenih teritorija i bogatstava. Preostale tri četvrtine biće podeljene na dva dela, od kojih će jedan pripasti [[Mlečani]]ma, a drugi deo će [[krstaši]] podeliti među sobom. Novi [[patrijarh]](prvi [[Latinska vaseljenska patrijaršija|latinski vaseljenski patrijarh]]) će biti izabran iz one grupe iz koje nije [[car]] tj. ako se za [[car]]a izabere [[Mlečani]]n,[[patrijarh]] će postati neko od [[Krstaši|krstaša]] i obratno.