Sedmica – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
m robot Adding: sq:Java (kalendar)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
 
'''Sedmica''' (nedelja) ili '''tjedan'''nedelja je [[jedinica]] za [[vreme]] i duža od [[dan]]a, a kraća od [[mesec]]a. U većini modernih kalendara, uključujući [[Gregorijanski kalendar]], sedmica je period od sedam dana, kao i najduža konvencionalno korišćena jedinica za vreme koja sadrži fiksni broj dana. Iako nema direktne [[astronomija|astronomske]] veze, u širokoj je upotrebi kao jedinica za vreme.
 
Za sedmice može da se kaže da formiraju nezavisan kalendar u kontinuitetu koji ide paralelno sa raznim drugim [[kalendar]]ima. Međutim, neki kalendari su tako dizajnirani da se neki datum pojavljuje istog dana u sedmici svake godine. Ovo može da se uradi tako što će sedmica biti nezavisna od godine, sa nekim danima u svakoj godini koji ne pripadaju ni jednoj nedelji: predloženi [[Svetski kalendar]] ima 52 sedmice i 1 ili 2 dodatna dana godišnje, dok je [[Francuski revolucionarni kalendar]] imao 36 sedmica od po 10 dana i 5 ili 6 dodatnih dana. Godina takođe može da se napravi da bude nezavisna od sedmice: bivši [[island]]ski kalendar je imao godine od 52 ili 53 sedmice.
 
:''Članak [[dani sedmice]] pokriva detaljno red i imena dana u sedmici.''
 
== Poreklo sedmodnevne nedelje ==
 
[[Hindu]] civilizacija je bila poznata po konceptu sedmodnevne sedmice sa primerima u [[Ramajana|Ramajani]], svetom epu u [[Sanskrit]]u oko [[300. pne.]], gde se spominje ''"Bhanu"-vaar'', što znači [[nedelja]], ''"Soma"-vaar'', što znači mesečev dan i tako dalje. Stari [[Vavilon]]ci su poznati da su posmatrali sedmodnevnu nedelju, gde je svaki dan bio posvećen različitom božanstvu. Značaj broja sedam dolazi iz vavilonske [[astronomija|astronomije]]. Postoji sedam nebeskih (svetlećih) tela koja su normalno vidljiva golim okom ([[Sunce]], [[Mesec]] i pet vidljivih [[planeta]]) i oni su povezali svako telo sa božanstvom. [[Biblija|Biblijsko]] stvaranje takođe uključuje sedmodnevnu nedelju, po kojem je [[Bog]] radio šest dana, a sedmog se odmarao, a [[Deset Zapovesti]] uključuju Božja uputstva za posmatranje sedmice. [[Islamski kalendar]] takođe uključuje sedmodnevnu nedelju.
 
Ostale teorije špekulišu da je sedmodnevni period pojednostavljenje 1/4 [[lunarni mesec|lunarnog meseca]]
 
== Kasnije upotrebe sedmice ==
 
Razne grupe stanovnika [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] su usvojile sedmicu, pogotovo one koje su bile u istočnim delovima carstva, kao što je [[Egipat]], gde je u upotrebi bila sedmodnevna nedelja. U savremeno doba, [[Hrišćanstvo|Hrišćani]] koji prate biblijska uputstva su raširili upotrebu sedmice zajedno sa svojom religijom.
 
Kako su rani Hrišćani evoluirali od Jevreja do odvojene grupe, razne grupe su evoluirale od proslavljanja i jevrejskog Sabata (subota) i prvog dana Gospodovog dana (nedelja) do proslavljanja samo nedelje. ''Vidite: [[Sabat]] (hrišćanski); [[Šabat]] (jevrejski).''
 
U ranom [[4. vek]]u, rimski car [[Konstantin Veliki|Konstantin]] je regulisao upotrebu sedmice zbog problema mirijanskih upotreba raznih dana za religijske praznike i uspostavio je nedelju kao dan za religijske praznike i odmor za sve grupe, a ne samo za Hrišćane i ostale koji su već praznovali nedelju.
 
Jevreji su zadržali svoju (najmanje) 800 godina dugu tradiciju praznovanja ''subote''. Kasnije, posle uspostavljanja [[Islam]]a, ''petak'' je postao dan praznovanja te religije -- međutim islamska sedmica i dalje počinje nedeljom, a završava se subotom, kao i jevrejsko-hrišćanska sedmica.
 
Sedmodnevna nedelja je uskoro postala praksa kod Hrišćana, Jevreja i Muslimana. Posle [[Evropa|evropske]] [[kolonijalizam|kolonizacije]] i potonjeg uspona [[globalizacija|globalnog korporacijskog biznisa]], sedmodnevna nedelja je postala univerzalna u održavanju vremena, čak i u kulturama koje ju nisu praktikovale ranije. Zbog dvodnevnog [[vikend]]a, neki moderni kalendari se završavaju nedeljom i počinju ponedeljkom.
 
== Činjenice i brojke ==
 
* 1 sedmica = 7 dana
* 1 sedmica = 168 sati = 10.080 minuta = 604.800 sekundi (sem kod prelaza kod [[letnje računanje vremena|letnjeg računanja vremena]] ili [[prestupne sekunde|prestupnih sekundi]])
* 1 godina = 52 sedmice + 1 dan (2 dana u prestupnoj godini)
* 1 sedmica = 23% prosečnog meseca (skoro tačno)
 
U [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskoj]] prosečnoj godini, postoji tačno 365,2425 dana, pa samim tim 52,1775 sedmice (za razliku od [[Julijanska godina|Julijanske godine]] od 365,25 dana, koja se ne deli ravnomerno na sedmice). Postoji tačno 20871 sedmica u 400 Gregorijanskih godina, tako da je 25. decembar 1601. godine bio utorak, isto kao i 25. decembar 2001.
 
== Vidi takođe ==
* [[Kalendar]]
* [[Dani sedmice]]
* [[Vikend]]
* [[Sabat]]
* [[Šabat]]
 
== Spoljašnje poveznice ==