|
Generalni direktor [[UNESCO]]-a tražio je [[1961]]. godine da se svi rukopisi učine javnim i predložio osnivanje međunarodnog komiteta da to sredi.<ref name="Gnostička evanđelja"/> Pošto je objavljivanje u Egiptu nailazilo na mnoga odlaganja, profesor [[Džejms Robinson]], član komiteta Uneska, je zajedno sa svojim saradnicima razaslao ovaj materijal naučnicima širom sveta, slomivši monopol nad otkrićem. Prvi tom fotografskog izdanja konačno se pojavio [[1972]]. Devet ostalih tomova sledili su od 1972. do [[1977]], i tako su svih trinaest kodeksa pripali javnosti. [[1975]]. godine svi preživeli spisi su objedinjeni u [[Koptski muzej|Koptskom muzeju]] u [[Kairo|Kairu]], čineći zbirku od preko 1000 rukopisnih strana.<ref>Markschies, ''Gnosis: An Introduction'', 49.</ref> Prvo celokupno izdanje na engleskom, objavljeno u Sjedinjenim Državama [[1977]]. Prvo izdanje biobliteke Nag Hamadi na srpskom jeziku pojavilo se [[2005]]. godine.
Zaminljivo je da se središte [[Pahomije]]ve zajednice nalazilo samo nekoliko kilometara od mesta na kome su spisi pronađeni. [[Bazilika]] svetog Pahomija se nalazila 8,7 km od mesta na kojem je pronađena biblioteka Nag Hamadi, a manastir u [[Henoboskion]]u (gr: Χηνοβόσκιον), gde je Pahomije započeo svoj pustinjački život, samo i 5,3 km od Nag Hamadija. ProučavaociNeki proučavaoci pretpostavljaju da su ovi spisi bili deo biblioteke obližnjeg manastira Svetog Pahomija, ali ihkada je neko od [[monah367]]a. zakopao okogodine [[370Atanazije Aleksandrijski|Atanasije]]. godine n.e., nakon što jemoćni aleksandrijski [[arhiepiskopnadbiskup]], naredioposlao hriščanimanaređenje širomda Egiptase dabiblioteke zabraneočiste takveod knjigesvih kao»apokrifnih [[jeres]],knjiga« isa zahtevao»jeretičkim« tendencijama, zahtevajući da se one unište, monasi su sakrili dragocene rukopise u ćup i zakopali ih.<ref>Vidjeti F. Wisse, »''Gnosticism and Early Monasticism in Egypt''«, u: ''Gnosis: Festschrift für Hans Jonas'' (Gottingen, [[1978]]), str. 431—440.</ref> Naime, nakon što je hrišćanstvo postalo službena religija, hrišćanski [[biskup]]i su zapovedali [[policija|policiji]] koja ih je dotada proganjala. Posedovanje heretičkih knjiga postalo je [[krivično delo]], a primerci takvih knjiga bili su spaljivani i uništavani.<ref name="Gnostička evanđelja"/> Tih godina hrišćani, na čelu sa aleksandrijskim [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]]om [[Teofil Aleksandrijski|Teofilom]], spaljuju [[Aleksandrijska biblioteka|Aleksandrijsku biblioteku]].<ref name="Robinson"/> Skrivanje u posudu i zakopavanje knjižnice Nag Hamadi je vjerojatno prethodilo približavanju predstavnika [[rim]]skih vlasti, koje su tada postale [[hrišćanska ortodoksija|pravoverno hrišćanske]].<ref name="Robinson"/>
Zabranjene knjige su u ćupu ostale zakopane preko petnaest vekova.
|
