Verzija na datum 24 juni 2011 u 15:42 uredi 31.45.153.52 (razgovor) Uklanjanje svog sadržaja stranice ← Starija izmjena		Verzija na datum 24 juni 2011 u 15:42 uredi poništi Hoo man (razgovor \| doprinos) 84 izmene m Vraćene izmene korisnika 31.45.153.52 na poslednju izmenu korisnika Xqbot Novija izmjena →
Red 1: '''Hemija''' (starofrancuski: ''alkemie''; arapski ''al-kimia'': ''umjetnost preobrazbe'') proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi [[kemijski element\|kemijskim elementima]] i [[kemijski spoj\|spojevima]], koji se sastoje od [[atom]]a i molekula, kao i njihovim odnosima. ''Vidi i:'' [[Periodni sustav elemenata]] == Pregled == [[Atomska teorija]] je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica po imenu [[atom]]i. Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je [[Zakon očuvanja mase]]. Taj zakon kaže da tijekom [[kemijska reakcija\|kemijske reakcije]] nema primjetne promjene u količini tvari. (Moderna je fizika pokazala da se zapravo radi o očuvanju [[energija\|energije]], te da su energija i masa povezane.) Jednostavno rečeno, ako na početku imate 10,000 atoma i napravite mnogo kemijskih reakcija, na kraju ćete opet imati 10,000 atoma. [[Masa]] je ostala ista ako uračunamo energiju koja se pritom izgubila ili stekla. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine [[ion]]e i [[molekula\|molekule]]. Atomi stupaju u odnos s drugim atomima (npr. logorska vatra je kombinacija atoma [[kisik]]a iz zraka s atomima [[ugljik]]a i [[vodik]]a iz drveta), a mogu imati odnos i sa [[svjetlo]]m (fotografija nastaje zbog promjena koje svjetlo izaziva na kemikalijama filmske vrpce) i drugim zračenjima. Neobično se brzo otkrilo da se atomi gotovo uvijek slažu u određenim omjerima: silicijski pijesak je struktura gdje omjer atoma [[silicij]]a i atoma kisika iznosi 1:2. Danas znamo da taj [[zakon određenih proporcija]] ima iznimke (npr. integrirani strujni krugovi). Drugo ključno otkriće: kad god se izvodi određena kemijska reakcija, količina stečene ili izgubljene energije uvijek je ista. To je dovelo do važnih pojmova kao što su [[ravnoteža]], [[termodinamika]] i [[kinetika]]. [[Fizikalna kemija]] zasniva se na modernoj [[fizika\|fizici]], jer je ''u načelu'' moguće opisati sve kemijske sustave koristeći teoriju [[kvantna mehanika\|kvantne mehanike]]. Ta je teorija matematički složena i kosi se sa zdravim razumom. Ipak, u praksi se samo najjednostavniji kemijski sustavi mogu istraživati isključivo kroz kvantnu mehaniku, te se za praktične svrhe moraju raditi aproksimacije. Zato u većem dijelu kemije nije potrebno detaljno znanje kvantne mehanike, jer se važne posljedice te teorije (prvenstveno orbitalna aproksimacija) mogu razumjeti i primijeniti na jednostavniji način. Iako se ''kvantna mehanika'' često može zanemariti, njezin osnovni pojam - ''kvantizacija energije'' - mora se uzeti u obzir. Kemičari koriste kvantne efekte prilikom svih [[spektroskopija\|spektroskopskih]] tehnika (i raznih drugih stvari), iako mnogi kemičari nisu svjesni toga! Osim toga, često se i fizika može zanemariti, a konačni rezultat (npr. [[nuklearna magnetska rezonancija\|spektar NMR]]) svejedno može imati smisla. Potpun fizikalni opis kemije mora također uzeti u obzir [[teorija relativnosti\|relativnost]], koja je druga glavna teorija moderne fizike, također matematički složena. Srećom, efekti relativiteta važni su samo u izuzetno preciznim izračunima atomske strukture, koji se uglavnom tiču težih elemenata, dok je u praksi relativnost nevažna za gotovo čitavu kemiju. Kemija se obično dijeli ovako: [[analitička kemija]], koja određuje sastav i dijelove tvari; [[organska kemija]], koja proučava ugljikove spojeve; [[anorganska kemija]], koja istražuje šire elemente koje organska kemija ne naglašava; [[biokemija]], proučavanje kemije u biološkom sustavu; i [[fizikalna kemija]], koja je osnova svih drugih grana jer obuhvaća fizikalne osobine tvari i teorije za njihovo istraživanje. Neke druge multidisciplinarne i specijalizirane grane: [[znanost materijala]], kemija [[polimer]]a, [[kemija okoliša]], [[farmacija]]. * [[Znanstvena metoda]] * [[Osnovna jedinica SI]] * [[Značajni broj]]evi * [[Atom]] * [[Orbitale]] * [[Periodni sustav elemenata]] * [[Izomeri]] * [[Alotrop]]i * [[Izotop]]i * [[Ion]] * [[Elektronska konfiguracija]] * Periodični trendovi [[Elektronegativnost]] [[Atomski radijus]], [[Ionski radijus]] [[Ionizacijska energija]] [[Elektronski afinitet]] * Elementarne skupine: [[S-blok]], [[D-blok]], [[F-blok]], [[P-blok]] == Kemikalije i odnosi == * [[Sustavno ime\|Sustavna imena]] * [[Kemijska formula]] [[Empirijska formula]] [[Molekulska formula]] * [[Kemijska veza]] * [[Kemijski polaritet]] * [[Kemijska jednadžba]] * [[Kemijska reakcija]] * [[Boje kemikalija]] == Kvantitativna kemija == * [[mol (jedinica)]] * [[Stehiometrija]] * [[Termokemija]] * [[Hessov zakon]] * [[Kalorimetrija]] == Stanja tvari == * [[Kinetička teorija plinova]] * [[Idealni plin]] * [[Fizika čvrstog stanja]] * [[Otopina\|Otopine]] * [[Koncentracija]] otopina * [[Koloidna svojstva]] * [[Kemijska ravnoteža]] * [[Le Chatelierovo načelo]] * [[Topljivost]] * [[Ukapljivanje]] * [[Efekt zajedničkog iona]] == Kiseline i baze == * [[Teorije reakcija kiselina i baza]] * [[Jaka kiselina\|Jake kiseline]] * [[Slaba kiselina\|Slabe kiseline]] * [[pH]] i jačina kiselina * [[Sustavno imenovanje]] kiselina i baza * [[Samo-ionizacija vode]] * [[Titracija]] kiselina-lužina * [[Redoks]]-reakcije * [[Elektrokemija]] == Kinetika i termodinamika == * [[Kemijska kinetika]] * [[Stopa reakcije\|Stope reakcije]] * [[Spontani proces]]i * [[Entalpija]] * [[Entropija]] * [[Gibbsova slobodna energija]] * [[Nuklearna kemija]] * [[Biokemija]] == Povijest kemije == * [[Alkemija]] * [[Otkriće kemijskih elemenata]] * [[Nobelova nagrada za kemiju]] <!-- Interlanguage links --> {{Drugi projekti \| commons = Chemistry \| wikispecies = \| wiktionary = kemija }} {{Commonscat\|Chemistry}} [[Kategorija:Kemija]] [[Kategorija:Arabizmi]] {{Link FA\|fo}} {{Link FA\|lmo}} {{Link FA\|zh-yue}} [[af:Chemie]] [[als:Chemie]] [[am:የጥንተ ንጥር ጥናት]] [[an:Quimica]] [[ar:كيمياء]] [[arc:ܟܝܡܝܐ]] [[arz:كيميا]] [[as:ৰসায়ন]] [[ast:Química]] [[az:Kimya]] [[ba:Химия]] [[bar:Chemie]] [[bat-smg:Kemėjė]] [[be:Хімія]] [[be-x-old:Хімія]] [[bg:Химия]] [[bjn:Kimia]] [[bn:রসায়ন]] [[bo:རྫས་འགྱུར་རིག་པ།]] [[br:Kimiezh]] [[bs:Hemija]] [[ca:Química]] [[cdo:Huá-hŏk]] [[ce:Хьимийа]] [[ceb:Kimika]] [[ckb:کیمیا]] [[co:Chimica]] [[cs:Chemie]] [[csb:Chemijô]] [[cv:Хими]] [[cy:Cemeg]] [[da:Kemi]] [[de:Chemie]] [[diq:Kimya]] [[dv:ކީމިއާއީ އިލްމު]] [[el:Χημεία]] [[en:Chemistry]] [[eo:Kemio]] [[es:Química]] [[et:Keemia]] [[eu:Kimika]] [[ext:Química]] [[fa:شیمی]] [[fi:Kemia]] [[fiu-vro:Keemiä]] [[fo:Evnafrøði]] [[fr:Chimie]] [[frp:Ch·imie]] [[frr:Kemii]] [[fur:Chimiche]] [[fy:Skiekunde]] [[ga:Ceimic]] [[gan:化學]] [[gd:Ceimigeachd]] [[gl:Química]] [[gu:રસાયણ શાસ્ત્ર]] [[gv:Kemmig]] [[ha:Kimiya]] [[hak:Fa-ho̍k]] [[haw:Kemika]] [[he:כימיה]] [[hi:रसायन शास्त्र]] [[hif:Rasayan vigyan]] [[hr:Kemija]] [[ht:Chimi]] [[hu:Kémia]] [[hy:Քիմիա]] [[ia:Chimia]] [[id:Kimia]] [[ie:Chimie]] [[io:Kemio]] [[is:Efnafræði]] [[it:Chimica]] [[ja:化学]] [[jbo:xumske]] [[jv:Kimia]] [[ka:ქიმია]] [[kk:Химия]] [[km:គីមីវិទ្យា]] [[kn:ರಸಾಯನಶಾಸ್ತ್ರ]] [[ko:화학]] [[ku:Kîmya]] [[kw:Kymystry]] [[ky:Химия]] [[la:Chemia]] [[lad:Kemika]] [[lb:Chimie]] [[li:Chemie]] [[lmo:Chímica]] [[ln:Kémi]] [[lo:ເຄມີສາດ]] [[lt:Chemija]] [[lv:Ķīmija]] [[map-bms:Kimia]] [[mdf:Кимиесь]] [[mg:Simia]] [[mi:Mātauranga matū]] [[mk:Хемија]] [[ml:രസതന്ത്രം]] [[mn:Хими]] [[mr:रसायनशास्त्र]] [[ms:Kimia]] [[mt:Kimika]] [[mwl:Química]] [[nds:Chemie]] [[nds-nl:Scheikunde]] [[ne:रसायनशास्त्र]] [[new:रसायनशास्त्र]] [[nl:Scheikunde]] [[nn:Kjemi]] [[no:Kjemi]] [[nov:Kemie]] [[nrm:Chimie]] [[oc:Quimia]] [[os:Хими]] [[pa:ਰਸਾਇਣ ਵਿਗਿਆਨ]] [[pcd:Kémie]] [[pih:Kemistrii]] [[pl:Chemia]] [[pnb:کیمسٹری]] [[ps:کيميا]] [[pt:Química]] [[qu:Chaqllisinchi]] [[ro:Chimie]] [[ru:Химия]] [[rue:Хемія]] [[sa:रसतन्त्रम्]] [[sah:Химия]] [[sc:Chìmica]] [[scn:Chìmica]] [[sco:Chemistry]] [[sd:ڪيمياءي علم]] [[si:රසායන විද්‍යාව]] [[simple:Chemistry]] [[sk:Chémia]] [[sl:Kemija]] [[sm:Kemisi]] [[so:Kimisteri]] [[sq:Kimia]] [[sr:Хемија]] [[ss:Ikhemisi]] [[stq:Chemie]] [[su:Kimia]] [[sv:Kemi]] [[sw:Kemia]] [[szl:Chymijo]] [[ta:வேதியியல்]] [[te:రసాయన శాస్త్రము]] [[tg:Кимё]] [[th:เคมี]] [[tk:Himiýa]] [[tl:Kimika]] [[tr:Kimya]] [[tt:Ximiä]] [[uk:Хімія]] [[ur:کیمیاء]] [[vec:Chìmega]] [[vi:Hóa học]] [[vo:Kiemav]] [[war:Kímika]] [[xh:IKhemistri]] [[yi:כעמיע]] [[zea:Scheikunde]] [[zh:化学]] [[zh-classical:化學]] [[zh-min-nan:Hoà-ha̍k]] [[zh-yue:化學]]

Hemija – razlika između verzija