Kinička škola – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 9:
U negativnom delu svog sociološko-političkog učenja kiničari donekle podsećaju na [[sofist]]e, jer odbacuju društvene običaje i konvencije, ali i predrasude. Radikalniji od njih negiraju kako [[ropstvo]] i [[patriotizam]] tako i [[Porodica|porodicu]] i [[Država|državu]], premda ne uvek državu po sebi, nego uglavnom njima savremenu konkretnu državu u kojoj su živeli. Njihov ideal je [[kosmopolitizam]] (Diogen iz Sinope bio je, koliko se zna, prvi u istoriji koji je rekao za sebe da je "[[građanin sveta]]" = κοσμοπολίτης, Diog. Laert. VI, 72). Neki ispitivači pretpostavljaju da su se kiničari zalagali za zajedničku imovinu građana, ali to se ne može pouzdano utvrditi. Međutim, zna se da su zagovarali zajednicu žena i dece, da su bili veoma slobodni u pogledu na [[Religija|religiju]]: naročitih bogova nema, postoji samo jedan [[bog]].
 
Glavni kiničari u ranom razdoblju bili su, pored Antistena i Diogena iz Sinope, još i [[Monim]], [[Onesikrit]], [[Krates iz Tebe]] i njegova žena [[Hiparhija]], zatim [[Metrokle]], [[Menip iz Gadare]], Menedem, [[Bion iz Boristena]] i [[Kerkid]], dok su u [[Antički Rim|rimskom]] periodu najznačajniji bili [[Demetrije Kinik|Demetrije]] (prijatelj Seneke Mlađeg), [[Enomaj (filozof)|Enomaj]] i [[Demonaks]]. Svi su se oni u većoj ili manjoj meri pridržavali kiničkog učenja kakvo je ustanovio Antisten.
 
Tako je kinizam pripremio tle za shvatanje života koje će imati širu osnovu no ono koje se razvilo u malom grčkom [[polis]]u. Kinička etika se modifikovala i popela do opšteg shvatanja života i tako modifikovana prerasla u [[stoicizam]], koji je začeo [[Zenon iz Kitija]], učenik Kratesa iz Tebe, a koji će postati naročito raširen filozofski pravac u [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]].