Balkanska federacija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 106:
Međutim, [[Josif Staljin|Staljin]] se usprotivio stvaranju bilo kakve federacije balkanskih naroda koja bi povezala zemlje [[Sovjetski Savez|sovjetske]] interesne sfere nezavisno od autoriteta [[Moskva|Moskve]].<ref>[http://www.marxists.org/archive/shachtma/1948/08/tito-v-stalin.html Max Shachtman, Tito versus Stalin]</ref> Staljin se plašio da bi Balkanskom federacijom sa sedištem u [[Beograd]]u dominirala jugoslovenska Partija na čelu sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]].<ref>[http://books.google.com/books?id=hE5PxJjrI8AC&pg=PT199&dq=%22Balkan+Federation%22&as_brr=3&client=firefox-a&cd=17#v=onepage&q=%22Balkan%20Federation%22&f=false Andrew Rossos, Macedonia and the Macedonians: a history]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=MO0brh8EgdcC&pg=PA50&dq=%22Balkan+Federation%22&as_brr=3&client=firefox-a&cd=13#v=onepage&q=%22Balkan%20Federation%22&f=false Lorraine M. Lees, Keeping Tito Afloat]</ref>
 
Sve aktivnosti oko Balkanske federacije se prekidaju usled Staljinovog protivljenja takvom ujedinjenju balkanskih naroda. Nakon [[Rezolucija Informbiroa|rezolucije Informbiroa]] u junu [[1948]]. godine, kojom je osuđeno Titovo političko delovanje, dolazi do prekida odnosa FNR Jugoslavije sa ostalim socijalističkim zemljama Balkana, i prekida pregovora o savezu. Glavni razlog [[Raskol Tita i Staljina|raskola Tita i Staljina]] je bilo Staljinovo suprotstavljanje Titovom pokušaju da stavi pod svoju kontrolu Albaniju i Grčku u saradnji sa Bugarskom, odnosno da uspostavi moćni istočnoevropski blok van kontrole Moskve.<ref>Jeronim Perovic, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (Spring 2007) 9#2 pp: 32-63</ref>
 
Raskol Staljina i Tita zadao je fatalan udarac grčkim partizanima, koji su se nalazili u [[grčki građanski rat|grčkom građanskom ratu]] protiv monarhističkih snaga pomognutih Britanijom i [[SAD]]. U junu [[1949]]. [[Sovjetski Savez|SSSR]] i njegovi sateliti prekinuli su odnose s [[Josip Broz Tito|Titovom]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavijom]] ([[Informbiro]]), koja je bila najveći pomagač Grčke demokratske armije. To je nametnulo prisilan izbor grčkom rukovodstvu, između lojalnosti Staljinu ili oprijedeljenja za Tita. Čitava ta situacija dovela je do rascjepa i teških unutrašnjih borbi u do tada koherentnom rukovodstvu Komunističke partije Grčke. U januaru [[1949]]. je smijenjen [[Markos Vafiadis|general Markos]], koji је optužen za ''[[titoizam]]'', te zamjenjen [[Nikolaos Zahariadis|Zahariadisom]], koji se držao [[Kominform|Kominforma]] i Staljinove linije.
Glavni razlog [[Raskol Tita i Staljina|raskola Tita i Staljina]] je bilo Staljinovo suprotstavljanje Titovom pokušaju da stavi pod svoju kontrolu Albaniju i Grčku u saradnji sa Bugarskom, odnosno da uspostavi moćni istočnoevropski blok van kontrole Moskve.<ref>Jeronim Perovic, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (Spring 2007) 9#2 pp: 32-63</ref>
 
Pritisnuta i sa Istoka i sa Zapada, Jugoslavija je zatvorila granicu grčkim partizanima u julu [[1949]]. i raspustila njihove kampove unutar Jugoslavije. Ubrzo potom partizanske snage u Grčkoj su poražene.
 
== Izvori ==