Treća zemaljska konferencija KPJ – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 10:
== Pozadina ==
Osnovno obilježje nacionalne politike KPJ od [[1919]]. do [[1923]]. je obrana nacionalnog jedinstva Jugoslovena (Srba, Hrvata i Slovenaca), koje svojim sporovima i lošom politikom ugrožava buržoazija, kao i zahtjev za zaštitu nacionalnih manjina.<ref name="Požar-Marković">Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 154-166), Beograd, 1989.</ref>
Široka javna rasprava o nacionalnom pitanju pokrenuta je odlukom [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Druge zemaljske konferencije KPJ]] iz svibnja [[1923]]. na stranicama centralnog lista NRPJ ’[[Radnik (novine)|Radnika-Delavca]]’, zagrebačke ’[[Borba (novine)|Borbe]]’ i ljubljanskog ’Glasa svobode’. U raspravi su sudjelovali 'A’ iz Čačka, [[August Cesarec]], [[Ante Ciliga]], [[Đuro Cvijić]], [[Filip Filipović]], [[Dragutin Gustinčić]], [[Rajko Jovanović]], [[Svetozar Kokotović]], [[Nikola Kotur]], F. Marković, [[Sima Marković]], [[Vladimir Martelanc]], [[Simo Miljuš]], [[Života Milojković]], [[Kosta Novaković]], [[Pavle Pavlović]], V. S. Petrović, [[Moša Pijade]] i ’Z’ iz Velesa.<ref name="Požar-Marković"/>
Tokom pripreme za Treću zemaljsku konferenciju, članstvo se o stavu KPJ prema nacionalnom pitanju izjašnjavalo [[referendum]]om. Tada su gledišta lijeve frakcije prihvaćena, a gledišta Sime Markovića, odbijena.<ref name="Požar-Marković"/>
== Usvojene rezolucije ==
| |||