Svetozar Pribićević – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 51:
=== Prelazak u opoziciju ===
{{main|Seljačko-demokratska koalicija}}
[[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|minijatura|[[Stjepan Radić]] govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine. Desno od Radića je [[Josip Predavec]], a lijevo Svetozar Pribićević.]]
[[1925]]. godine Pribićević je prešao u opoziciju. Smatrajući da je njegova podrška radikalima učvrstila srpsku dominaciju, on je posle skupštinskih izbora [[1927]]. povezao svoju stranku s Radićevom [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]] (koja je prešla u opoziciju) i s Radićem stvorio [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]], vodeću političku snagu [[Hrvati|hrvatskog naroda]] i [[Prečani|Srba Prečana]]. Tada je počela njegova postepena transformacija: od pobornika centralizma postao je njegov ljuti protivnik.
[[Seljačko-demokratska koalicija]] je pokrenula borbu protiv vlasti kralja Aleksandra I Karađorđevića i tražila je reviziju [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] iz [[1921]]. Stvaranje Seljačko-demokratske koalicije je zaoštrilo sukob ove dve stranke sa vladajućom [[Narodna radikalna stranka|Radikalnom strankom]]. [[20. jun]]a [[1928]]. radikalski poslanik [[Puniša Račić]] je [[Atentat u Narodnoj skupštini|ubio]] poslanike Hrvatske seljačke stranke [[Pavle Radić|Pavla Radića]] i [[Đuro Basariček|Đuru Basaričeka]] i teško ranio Stjepana Radića, koji je umro od posledica ranjavanja.<ref name="parlamentarizam" />
Tada je počela njegova postepena transformacija: od pobornika centralizma postao je njegov ljuti protivnik. [[Seljačko-demokratska koalicija]] je delovala od [[1927]]. do [[1929]]. godine, odnosno do ubistva Stjepana Radića, uvođenja šestojanuarske diktature i zabrane rada političkih stranaka. U vreme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] Pribićević je interniran u [[Brus]] (Srbija), a zatim zbog lošeg zdravlja<ref name="parlamentarizam">[http://www.mtsmondo.com/izbori2008/parlamentarizam.php Parlamentarizam u Srbiji], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref> nastojanjem vlade Čehoslovačke odlazi u Prag.<ref name="Požar-Hercigonja"/> ▼
▲
U emigraciji je ostao do kraja života. 1933. godine je objavio uticajnu knjigu ''„Diktatura kralja Aleksandra“'' ({{jez-fra|La dictature du roi Alexander}}, Paris, 1933), svoj politički obračun sa kraljem Aleksandrom, u kojoj se izjasnio za federalno i republikansko ustrojstvo Jugoslavije. Svoje poglede je izrazio i u ''Pismu Srbima'' ([[1933]]), u kojem se zalagao za sporazum Srba i Hrvata na osnovu ravnopravnosti obaju naroda:
| |||