Svetozar Pribićević – razlika između verzija

Kada je Pašić zaključio sporazum sa Stjepanom Radićem ([[1925),]]. godine Pribićević je prešao u opoziciju. Smatrajući da je njegova podrška radikalima učvrstila srpsku dominaciju, on je posle skupštinskih izbora [[1927]]. povezao svoju stranku s Radićevom [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]] (koja je prešla u opoziciju) i s Radićem stvorio [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]], (SDK)vodeću političku snagu [[Hrvati|hrvatskog naroda]] i [[Prečani|Srba Prečana]].

Tada je počela njegova postepena transformacija: od pobornika centralizma postao je njegov ljuti protivnik. [[Seljačko-demokratska koalicija]] je delovala od [[1927]]. do [[1929]]. godine, odnosno do ubistva Stjepana Radića, uvođenja šestojanuarske diktature i zabrane rada političkih stranaka. U vreme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] interniranPribićević je interniran u [[Brus]] (Srbija), a zatim mu je zbog lošeg zdravlja dopušteno da ode u inostranstvo<ref name="parlamentarizam">[http://www.mtsmondo.com/izbori2008/parlamentarizam.php Parlamentarizam u Srbiji], Pristupljeno 24. 4. 2013.</ref>, gde je ostao do kraja života.

U emigraciji je napisao ''„Diktatura kralja Aleksandra“'' ({{jez-fra|La dictature du roi Alexander}}, Paris, 1933), svoj politički obračun sa kraljem Aleksandrom, u kojoj se izjasnio za federalno i republikansko ustrojstvo Jugoslavije. Svoje novo stajalište je izrazio u '''''Pismu Srbima''''' ([[1933]]), u kojem se zalagao za sporazum Srba i Hrvata na osnovu ravnopravnosti obaju naroda: