Kromosom – razlika između verzija

| ime = Kromosom

'''Kromosom''' ili '''hromozom''' je [[mikroskop]]ski sitan vlaknasti dio [[Stanica (biologija)|stanice]] koji nosi nasljedne informacije u obliku [[gen]]a. <ref name=brit/>

Najveća osobina kromosoma je njegova kompaktnost. Na primjer -Npr. 46 kromosoma koji se nalaze u ljudskim stanicama dugi su zajedno - 200 [[Nanometar|nm]] (1 nm = 10^-9&nbsp;m), kad bi se ti kromosomi dali rasplesti, [[gen]]etski materijal koji sadrže bio bi otprilike dug dva [[metar|metra]]. <ref name=brit/>Kompaktnost kromosoma igra važnu ulogu u organizaciji genetskog materijala tokom stanične diobe, jer na taj način mogu stati unutar objekta, kao što je [[Jezgra (stanica)|stanična jezgra]], prosječnog promjera od 5 do 10 [[Mikrometar|μm]] (1 μm = 0.001 [[Milimetar|mm]]), ili na poligonalni vrh čestice virusa, promjera od samo 20 do 30 [[Nanometar|nm]]. <ref name=brit/>

Glavna razlika između [[virus]]a, [[Prokariote|prokariota]] i [[Eukariote|eukariota]] je u strukturi i položaju kromosoma. Neživi virusi imaju kromosome koji se sastoje od [[DNK|dezoksiribonukleinske]] ili [[RNK|ribonukleinske kiseline]], taj materijal je vrlo kompaktno upakiran na glavi virusa. Kod organizama sa [[Prokariote|prokariotskim]] [[Stanica (biologija)|stanicama]] ([[Bakterija|bakterije]] i [[Cyanobacteria|modrozelene alge]]), kromosomi se sastoje isključivo od [[DNK]]. Jedan kromosom prokariotske stanice nije zatvoren [[Nukleusni ovoj|nukleusnim ovojem]]. Kod [[Eukariote|eukariota]], kromosomi se nalaze u [[Jezgra (stanica)|staničnoj jezgri]] omotani [[Ćelijska membrana|membranom]]. Kromosomi jedne eukariotske stanice sastoje se prvenstveno od [[DNK]] na [[protein]]skoj jezgri. <ref name=brit/>

Tjelesne (somatske) [[Stanica (biologija)|stanice]] razmnožavaju se diobom, taj proces se zove - [[mitoza]]. U [[interfaza|interfazi]] (između diobe stanica) kromosomi postoje u nekondenziranom stanju, stvarajući difuznu masu genetskog materijala poznatog kao [[kromatin]]. Kromatin formiraju [[molekula]] dvolančane [[DNK]] i [[protein]]i ([[histon]]i i nehistonski proteini). <ref name=his/>Odmotavanje trake kromosoma omogućuje da počne sinteza [[DNK]]. Tokom ove faze [[DNK]] se sam duplicira i priprema za staničnu diobu. <ref name=brit/>

Iako sve [[Eukariote|eukariotske]] [[Stanica (biologija)|stanice]] imaju kromosome u jezgri, oni su za vrijeme [[interfaza|interfaze]] (između dvije stanične diobe), dekondenzirani i rašireni po čitavoj jezgri, pa se ne vide. Kromosomi postaju vidljivi tek kada stanica uđe u diobu, jer tada dolazi do njihove kondenzacije (spiralizacije, tj. do jačeg pakiranja molekule [[DNK]] sa proteinima). <ref name=his/>

* 2. '''Histion H1''' <ref name=his/>

Maksimalna kondenzacija postignuta je u metafazi [[Mitoza|mitoze]] ili [[Mejoza|mejoze]], kada su kromosomi maksimalno spiralizirani, tad se najbolje može vidjeti njihova građa (jer imaju promjer 1400 [[Nanometar|nm]]). Svaki je takav kromosom dvostruk jer ga formiraju 2 sestrinske [[kromatida|kromatide]] koje su spojene u području [[centromera]] kromosoma. Svaka [[kromatida]] ima jednu dvolančanu molekulu [[DNK]] . Dvije sestrinske kromatide su genetički identične jer su nastale semikonzervatibnom replikacijom molekule [[DNK]] . <ref name=his/> {{cite web

|author = Mirjana Pavlica

Kromosomski lom je naziv za fizički prekid pojedinih dijelova kromosoma. Nakon tog obično slijedi spajanje (često na drugom mjestu, što rezultira - razikama od orginala). Pucanje i spajanje [[Homologni red|homolognih]] kromosoma tokom [[Mejoza|mejoze]] dovodi do degenerativnih posljedica po plod. <ref name=brit> {{cite web

== Vrste hromozomakromosoma ==

* '''[[metacentričnisubmetacentrični hromozomikromosomi]]''', kod kojih je centromera postavljenapostavljana medijalnonešto niže nego što je to slučaj kod metacentričnih, apa je ''-{p}-'' ikrak nešto kraći od ''-{q}-'' kraci su približno iste dužinekraka. U obu grupu spadaju(B, hromozomi 1C, 2E, i 3 (AF grupa)

* '''[[submetacentričniakrocentričan hromozomikromosom|akrocentrični kromosomi]]''', kod kojih je centromera postavljanajako neštopomerena nižeka negojednom štokraju je to slučaj kod metacentričnihkromosoma, pa jea ''-{p}-'' krak neštodaleko kraći od ''-{q}-'' kraka. (-{B,D C, E,i F}-G grupa)

* '''[[akrocentričantjelocentričan hromozomkromosom|akrocentričnitjelocentrični hromozomikromosomi]]''', kod kojih jese centromera jakopostavljena pomerenana ka jednomsamom kraju hromozomakromosoma, aodlikuje ''-{p}-''ih krak daleko kraći ododsustvo ''-{q}-p'' kraka. (-{D}- i -{G}- grupa)

Svaka [[Eukariote|eukariotska]] vrsta ima karakterističan broj kromosoma, to se zove - [[kariotip]]. <ref name=brit/>

Organizmi koji imaju odvojene [[spol]]ove, imaju dvije osnovne vrste kromosoma: [[determinacija spola|spolne kromosome]] i [[autosom]]e kromosome. Autosomi kromosomi kontroliraju sve nasljedne osobine osim - [[spol]]nih, koje su pod kontrolom [[determinacija spola|spolnih kromosoma]]. Ljudi imaju 22 para autosomih kromosoma i jedan par spolnih kromosoma. <ref name=brit/>

Broj kromosoma tjelesnih [[Stanica (biologija)|stanica]] je [[diploidan|diploidni]] (od [[grčki]]: diploos = dvostruk) označava se '''2n''' (znači par od svakog kromosoma). A broj kromosoma spolnih stanica ili [[gamet]]a je dvaput manji -, zato se zove [[haploidan|haploidni]] (od [[grčki]]: haploos = jednostruk) -, označava se '''1n'''. Haploidni kromosomi nastaju tokom [[Mejoza|mejoze]]. Tokom oplodnje, dvije [[gamet]]e stvaraju [[zigot]], jednu stanicu s diploidnim setom kromosoma. <ref name=brit/>

Ljudi u većini [[Stanica (biologija)|stanica]] imaju po 46 kromosoma (23 para), te kromosome nasljeđuju od roditelja, 23 od majke i 23 od oca. Kako da su kromosomi sastavljeni od [[gen]]a, nasljeđuju i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga su vrlo često slični roditeljima. <ref name=krom/>

Ravnoteža genetičkog materijala je vrlo važna jer [[gen]]i, koji se nalaze na kromosomima, daju upute [[Stanica (biologija)|stanicama]] tijela. Bilo kakva promjena u broju, veličini ili strukturi kromosoma može značiti kobnu promjenu u količini i sadržaju genetičke informacije, a to može dovesti do poremećaja u razvoju. <ref name=krom/>

* Promjene u broju kromosoma, kad postoji više ili manje kopija određenoga kromosoma nego inače. <ref name=krom/>

* Promjene u strukturi kromosoma, kad dolazi do poremećaja ili rearanžmana unutar jednoga kromosoma. <ref name=krom/>

Obično svaka [[Stanica (biologija)|stanica]] u tijelu čovjeka sadrži 46 kromosoma. Ponekad se ipak može roditi dijete s previše ili premalo kromosoma. Takvo dijete nosi previše ili premalo gena, odnosno uputa. Jedan od najpoznatijih primjera bolesti uzrokovane viškom kromosoma je [[Downov sindrom]], ljudi s tom bolešću imaju 47 umjesto 46 kromosoma u stanicama, zbog toga što imaju po tri kopije kromosoma 21 umjesto uobičajene dvije kopije.

Do promjena u strukturi kromosoma dolazi ako se kromosom slomi i razmjesti na neki način. To može dovesti do dodatka ili gubitka kromosomskog materijala. <ref name=krom> {{cite web

Kromosome je otkrio [[Švicarska|švicarski]] [[Botanika|botaničar]] [[Carl Nägeli]] [[1842]]. Ime kromosom dao je [[Heinrich Wilhelm Waldeyer]] [[Njemačka|njemački]] [[Anatomija|anatom]] i [[Fiziologija|fiziolog]] [[1888]]., to je [[sintagma]] [[grčki jezik|grčkih]] riječi '''χρώμα''' = boja + '''σώμα''' = tijelo, dakle to bi bilo '''obojeno tijelo'''. <ref name=his/> To ime je dao iz čisto praktičkih razloga, jer se kromosomi vrlo jasno boje različitim tehnikama bojanja koje se koriste u [[Histologija|histologiji]], [[Citologija|citologiji]] i [[citogenetika|citogenetici]].

* [http://www.eurogentest.org/patient/leaflet/croatian/chromosome_changes.xhtml ''Kromosomske promjene'' na portalu EuroGentest] {{hrsh icon}}