Holocensko masovno izumiranje – razlika između verzija

 

==Masovna izumiranja==

Tijekom historije planeta [[Zemlja|Zemlje]] živi svijet na njoj je bio izložen periodičnim masivnim izumiranjima nakon kojih je evolucija preživjelih vrsta krenula drugim putem od onoga kojim se do tada kretala. Do prvog od tih masovnih izumiranja dolazi oko 100 miliona godina nakon [[Kambrijska eksplozija|Kambrijske eksplozije]] kada nastaju sva višestanična živa bića na planeti. Tijekom tog prvog istrebljenja oko 443 miliona godina prije nove ere umire oko 50 % svih živih bića. Do drugog masivnog istrebljenja dolazi oko 374 miliona godina prije nove era i ono najviše pogađa život u [[more|moru]]. Tada je kompletno istrebljeno oko 19 % svih životnih [[Porodica (taksonomija)|porodica]]. Posljedica tog istrebljenja postaje planetarna dominacija prasisavaca koja traje sve do 251 milion godina prije nove era i sljedećeg istrebljenja koje je ujedno i najveće poznato u historiji. Tijekom njega će biti istrebljeno 96 % svih morskih, 70 % [[Kralješnjaci|kralješnjaka]], a ujedno je i jedino istrebljenje koje dovodi do masovnog izumiranja [[kukci|kukaca]] i [[biljke|biljaka]], a nova dominantna vrsta na planeti postaju [[dinosauri]] preci današnjih [[gmizavci|gmizavaca]]. Taj razvoj vrsta će na kraju biti potvrđen tek "manjim" istrebljenjem oko 199 miliona godina pre nove ere nakon kojega jedini preživjeli prasisavci su veličine [[miš]]a. Do posljednjeg znanog masovnog istrebljenja pre utjecaja čovjeka dolazi 65 miliona godina prije nove ere kada su istrebljeni dinosauri, a njihovo mjesto dominantne vrste preuzimaju sisavci.

 

==Holocensko izumiranje==

===Prethistorija===

Tijekom razdoblja ljudske predhistorije i prije nastanka [[poljoprivreda|poljoprivrede]] sve veći i veći broj [[homo sapiens]]a je živio od lova divljih životinja. Iako i dan danas postoje žestoke rasprave među naučnicima o utjecaju s jedne strane ljudskog lova, a s druge klimatskih promjena nepobitno slaganje je postignuto u činjenici da su ljudi lovili i jeli tadašnje životinje pošto se ostaci [[mamut]]a http://www.britannica.com/EBchecked/topic/360965/mammoth Britannica:Mammoth ,sabljozubog [[tigar|tigra]], stepskog [[bizon]]a, divovskog [[jelen]]a, evropskog [[lav]]a, velikog [[klokan]]a i slično nalaze u [[špilja]]ma gdje su oni živjeli. Naučnici koji se protive ulozi čovjeka u ovim prethistorijskim istrebljenjima navode klimatske promjene do kojih dolazi kao glavnog razlog dok zagovornici teorije čovjekovog utjecaja to jest lova koje dovodi do istrebljenja ukazuju na činjenicu da kada je homo sapiens došao na neko područje tamo nastupa masovnog istrebljenje. Tako se dogodilo u [[Australija|Australiji]] prije oko 50.000 godina, pa potom na američkom kontinentu prije oko 13.000 godina i tako dalje.....

 

===Moderno doba===

 

Tijekom razdoblja pisane historije veza između utjecaja čovjeka i istrebljenja vrsta je neupitno dokazana još i razdoblje [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] koje je organizirano lovilo divlje životinje da bi bile ubijene u [[gladijatori|gladijatorskim borbama]]. Primjer žrtava tog istrebljenja na području teritorija kontroliranog od Rima su evropsko divlje govedo, azijski [[lav]], sjeverno afrički [[slon]] i slično.

 

 

==Sadašnjost==

Istraživanje Američkog muzeja prirodne historije iz 1998. koje se provelo među stručnjacima je ukazalo da 70 % njih smatra da se životni svijet na našoj planeti nalazi u periodu Holocenskog masovnog izumiranja. [[Harvard]] stručnjak Edward Osborne Wilson će izračunati 2010. godine da ako ljudska vrsta nastavi s svojim dosadašnjim postupcima 50 % svih viših životnih oblika će biti istrebljeno do [[2100]]. godine, dok je Peter Raven predsednik Američke asocijacije za napredak nauke izjavio dao još crnju izjavu rječima:"ako se nastavi ovaj proces istrebljenja koji je nekoliko stotina puta veći od prirodnog procesa polovica svih živih bića će biti ugrožena do kraja 21 veka.

 

Po podacima UNove [[Međunarodna unija za zaštitu prirode|Međunarodne unije za zaštitu prirode]] 2007. godine se na listi ugroženih vrsta našlo 40 % svih vodozemaca, 20 % sisavaca 14 % ptica itd