Gornji Vakuf-Uskoplje – razlika između verzija

'''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je službeni naziv za [[grad]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naziv je kompromis kojeg su međunarodne vlasti [[2001]]. nametnule lokalnim [[Bošnjaci]]ma koji su inzistirali na dotadašnjem nazivu '''Gornji Vakuf''', te [[Hrvati]]ma koji su inzistirali na ratnom nazivu '''Uskoplje''' za dijelove općine pod hrvatskom kontrolom. Naziv je nametnut s ciljem ubrzavanja procesa reintegracije hrvatskih područja prijeratne općine, koja su tokom rata u BiH bila izvan ustavnog poretka Republike BiH odnosno dio samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], koja je Vašingtonskim sporazumom 1994. formalno, ali ne i stvarno ugašena.

 

[[Datoteka:Uskoplje.JPG|right|thumb|250px|Pogled na Uskoplje iz Podgrađa]]

[[Datoteka:Uskoplje_2.JPG|right|thumb|250px|Pogled na Uskoplje iz Podgrađa]]

Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.

 

Prema popisu iz 1991. godine na prostoru današnje općine Gornji Vakuf - Uskoplje je živjelo 25.181 stanovnika, od toga 14.063 [[Bošnjaci|Muslimana]], 10.706 [[Hrvati|Hrvata]], 110 [[Srbi|Srba]], 158 [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] i 154 ostalih.

 

Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf - Uskoplje, koje broji 23 mandata: [[SDA]] 9 mandata, [[HDZ (BiH)|HDZ]] 8 mandata, [[SBIH]] 4 mandata, [[BPS]] 1 mandat i [[SDP (BiH)|SDP]] 1 mandat.

 

 

 

 

Kraj oko Gornjeg Vakufa, kao uostalom i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro nastanjen.

 

 

Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa

tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu [[Planina Vranica|Vranicu]] i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] smjestili čuvenu postaju [[Ad Matricem]] na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa, kuda je prolazila cesta [[Salona]]-[[Sirmium]].

 

 

Ovaj kraj, odnosno šire uzevši [[župa Uskoplje]]u Ljetopisu Popa Dukljanina, u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom XI stoljeća, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (Uscople). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. opustošio župe Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949.-oko 969.).U povelji [[Bela IV|Bele IV]] ([[20. srpanj]] [[1244]].) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda ,,in supa Wzcople’’ kod [[Crkva|crkve]] [[Sv. Ivan|sv. Ivana]] koja se prema navodu [[Biskup|biskupa]] Delivića nalazila u neposrednoj blizini danasnjeg Gornjeg Vakufa - Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda.

 

 

[[Datoteka:Gornji vakuf_2.JPG|right|thumb|250px|Čaršija u Gornjem Vakufu 80-ih godina prošlog vijeka]]

[[Datoteka:OS Gornji Vakuf.jpg|right|thumb|250px|Osnovna škola "Gornji Vakuf"]]

 

 

Za postanak Gornjeg Vakufa važi analogna situacija kao i sa [[Donji Vakuf|Donjim Vakufom]], Kulen-Vakufom, Varcar-Vakufom, Skender-Vakufom, Skucanim Vakufom ([[Sanski Most]]). Sve ove varoši svoj postanak imaju zahvaliti [[Akt o Uvakufljenju|Aktu o uvakfljenju]] kojim se zasnivala varoš, i to obično prvo izgradnjom džamije na [[Trg|trgu]], a onda izgradnjom pratećih objekata.

Postanak Gornjeg Vakufa je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova džamija bila od fundamentalnog značaja za osnutak grada. Prema raspoloživim podacima (natpisna ploča o izgradnji džamije) Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1001. [[Hidžretski kalendar|hidžretske]] godine što odgovara [[1592]] ili [[1593]] godini. Nije poznato kako je upočetku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munara|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a [[1969]] godine na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije.

 

* [[fra Anđeo Zvizdović]]

* [[Ivan Bandulavić]]

* [[Ante Škegro]]

 

Na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje djeluju 4 osnovne škole i dvije srednje škole. Od toga 3 osnovne i jedna srednja prema planu i programu bošnjačkog jezika te jedna osnovna i srednja prema hrvatskome nastavnom planu i programu.

Na podrucju opcine djeluju različita kulturno umjetnička društva.

 

Hrvatska uzdanica Uskoplje je udruga građana osnovana 11. veljače 1995. godine radi "čuvanja, promicanja i širenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uopće odgojno-obrazovnog rada, pomoći nadarenim i siromašnim đacima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetničkog rada" itd.. Iako je polje rada Hrvatske uzdanice iznimno široko, ona je u ovih 11 godina svoga postojanja postala prepoznatljiva prije svega po svojoj izdavačkoj djelatnosti.

Do sada su u izdanju Hrvatske uzdanice objavljeni sljedeći naslovi:

Naravno, popis akcija koje je u 11 godina svoga postojanja pokrenula Hrvatska uzdanica time ne završava. Svakako je potrebno spoemnuti i njenu djelatnost na humanitarnom polju (akcija Uskrs i siromašnima, te brojne pojedinačne akcije pomoći), izgradnja i uređenje križnoga puta prema Bošnjakovu groblju, inicijativa za očuvanje Radio postaje Uskoplje, inicijativa za zaštitu Crkvina, inicijativa za osnutak studentske udruge.....

 

"Omladinski Centar" je višenamjenski informativno-komunikacijski i uslužni centar lokalne zajednice. U odgovarajućem prostoru pruža informatičku, tehničku, organizacijsku i javnu kominikacijsku osnovu koje će ekonomski opravdano funkcionirati u služi pojedinačnih, skupnih, lokalnih i društvenih zahtijeva. Omladinski centar pruža različite usluge građanima, te postupno formira određene, dodatne, specifične usluge prema potrebama korisnika zajednice u kojoj djeluje.

 

 

 

1906. godine u Uskoplju je osnovana podružnica hrvatskog potpornog društva Napredak. Ova podružnica je s većim ili manjim uspjehom djelovala 43 godine, sve do 1. travnja 1949. godine, kada je likvidaciona komisija (Ivo Sunarić, Jure Begić i Alojz Benac) konstatirala da svoje djelovanje obustavljaju svi organi i ustanove HKD Napredak, a među njima, dakako, i uskopaljska podružnica.

Rad podružnice HKD Napredak u Uskoplju obnovljen je 30.12.1990. godine. Za prvog predsjednika obnovljene uskopaljske podružnice izabran je Nikola Milić, a za dopredsjednika Rade Kvesić. Zvonimir Fontana izabran je za tajnika, Ludmila Kovačević za rizničarku, dok su odbornici postali Ivan Bašić, Ivan Šarić, Ivan Kraljević, Janja Barnjak i David Perić. Danas se HKD Napredak podružnica Uskoplje bavi njegovanjem kulture i tradicije uskopaljskih Hrvata. Trenutno uskopaljski Napredak pokušava pokrenuti narodnu knjižnicu.

 

Istraživanje, njegovanje i javno prikazivanje kulturnog nasljeđa Muslimana-Bošnjaka, u Gornjem Vakufu-Uskoplju ima tradiciju dugu 50-tak godina. U početku su to bile grupe i sekcije koje su djelovale u okviru gospodarskih organizacija i škola. Prvo samostalno kulturno-umjetničko društvo u Gornjem Vakufu-Uskoplju osnovano je 1988. godine pod imenom "Mladost", koje je uspješno radilo do početka rata 1992. godine. Prestankom rata u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u siječnju 1995. godine ponovo se aktivira kulturno-umjetničko društvo, koje dobija ime po nekadašnjem članu koji je poginuo u ratu - Halilu Mršiću.

 

 

Tradicionalnu kulturnu manifestaciju Uskopaljske jeseni, organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Uskoplje a na njoj sudjeluje oko 30 kulturno umjetničkih društava iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Uskopaljske jeseni su prerasle u jednu od najvećih manifestacija bosanskohercegovačkih Hrvata.

 

 

Iako je Gornji Vakuf-Uskoplje mali grad,s obzirom na broj stanovnika možemo reći da je dao određeni broj kvalitetnih sportaša: nogometaša, rukometaša, karataša i košarkaša. U gradu egzistira [[HNK Sloga]] koji se u bivšoj Jugoslaviji natjecao u I i II republičkoj ligi. Drugi klub po popularnosti je RK "Sloga", koji se natjecao u II pa u I republičkoj ligi, grupa "Jug". Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se natjecale u zonskim ligama BiH. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruga sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postoji nogometni stadion "Košute" za preko 3000 gledatelja, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove a uz srednju školu stadion za rukomet za 2000 gledatelja.

 

{{stub-BH-op}}

{{Administrativna podjela BiH}}

[[fr:Gornji Vakuf-Uskoplje]]

[[hr:Uskoplje]]

[[ja:ゴルニ・ヴァクフ＝ウスコプリェ]]

[[lt:Gorni Vakufas-Uskoplė]]