Rođenje Isusa – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
povezano |
preuzeto sa hr wiki |
||
Red 1:
{{izdvojeni članak|prosinac 2010.}}
[[Datoteka:Giorgione 014.jpg|250px|thumb|[[Giorgione]]: Isusovo rođenje]]
[[Datoteka:NativitySceneCharlesPoerson.JPG|200px|desno|thumb|Charles Poerson: Isusovo rođenje, 1667.]]
'''Isusovo rođenje''' odnosi se na rođenje [[Isus|Isusa Krista]], koje je opisano u [[Biblija|Bibliji]] i povijesnim spisima. Slavi se na blagdan [[Božić]]. Kršćani vjeruju, da je Isus obećani [[Mesija]], koji se rodio i postao čovjekom, da otkupi ljude od [[grijeh]]a, iskaže im svoju [[ljubav]] i [[milosrđe]].
Isusovo rođenje opisano je u [[Evanđelje po Luki|Evanđeljima po Luki]] i [[Evanđelje po Mateju|Mateju]]. U ostala dva Evanđelja se ne spominje. U [[Stari zavjet|Starome zavjetu]] proroci su navijestili rođenje Mesije, koji će otkupiti ljude od grijeha. Novi zavjet donosi ispunjenje proročanstva. [[Isus]]a, Božjeg Sina, rodila je [[Djevica Marija]], uz pomoć svoga zaručnika [[Sveti Josip|Josipa]] u gradu [[Betlehem]]u. Oko devet mjeseci prije, začela ga je po Duhu Svetome. Car [[August]] zapovijedio je popisivanje stanovništva. Josip i trudna Marija krenuli su na put iz njihovog grada Nazareta u Betlehem, gdje je bio popis stanovništva za njih, jer je Josip bio iz roda kralja Davida. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su na posljetku završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus rodio. [[Anđeo|Anđeli]] su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je [[betlehemska zvijezda|zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa. Pastiri su predstavnici puka, a sveta tri kralja plemstva, jer se Isus rodio za sve ljude.
Isusovo rođenje slavi se [[25. prosinca]] u zapadnom kršćanstvu, a [[6.|6. siječnja]]/[[7. siječnja]] u istočnom kršćanstvu, kada su Božić slavili i prvi kršćani sve do [[4. stoljeće|4. stoljeća]]. U Bibliji nije naveden datum Isusova rođenja. U Evanđelju po Mateju piše, da je Isus rođen za vrijeme [[Herod I. Veliki|Herodove]] vladavine, koji je umro 4. godine prije nove ere.
== Grijeh prvih ljudi i iščekivanje Isusova rođenja ==
[[Datoteka:TitianStJohn.jpg|200px|desno|thumb|[[Tizian]]: Sv. Ivan Krstitelj, preteča Isusova rođenja]]
Prema [[Biblija|Bibliji]], prvi ljudi [[Adam]] i [[Eva]], bili su iskušavani od [[đavao|đavla]], koji je pred njih stavio izbor između [[život]]a i [[smrt]]i, između života s ili bez [[Bog]]a. Obmanio ih je, da je život bez Boga bolji život. <ref>Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.</ref>
Prvi ljudi povjerovali su mu više nego Bogu, htjeli su biti jednaki Bogu, sami biti gospodari bez Boga. Ljude je Bog stvorio slobodne, tako da im je dao mogućnost, da sami odlučuju. Kada su prvi ljudi sagriješili, izgubili su posvetnu milost, prestali su biti djeca Božja i izgubili su pravo na [[raj|nebo]]. <ref>Heffler-Kornfeld: Srednji kršćanski nauk, Hrvatsko društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1990.</ref> Budući, da su prvi ljudi bili zastupnici svoje djece, što su oni izgubili vrijedilo je za sve njihove potomke. Čovjek nije mogao spasiti samoga sebe, a nije mogao osloboditi ni druge ljude. <ref>Mikić, Ivan: Došašće-Advent, Biblija danas, Zagreb broj 4 (2004.)</ref> Nakon prvog grijeha, dogodili su se mnogi drugi grijesi, npr. [[Kajin]] je ubio brata [[Abel]]a. Ni najsvetiji ljudi poput [[Abraham]]a nisu poslije smrti mogli prispjeti u raj. Nisu došli ni u [[pakao]], nego su bili nad paklom.
Bog se smilovao ljudima, tako da im je obećao dolazak Spasitelja, koji će ljude izbaviti od [[grijeh]]a. Ljudi su dugo čekali Spasitelja. Nisu pasivno čekali, nego su vapili za Božjim dolaskom: "O, da razdreš nebesa i siđeš ([[Izaija (knjiga)|Iz]] 63,19)". Bog je preko [[Stari zavjet|starozavjetnih]] [[prorok]]a poručio, da će Spasitelj biti iz roda [[David]]ova, da će sam Bog doći i otkupiti ljudski rod, da će se roditi u [[Betlehem]]u od [[Djevica Marija|Djevice]], činiti velika čudesa, biti izdan, mučen, da će umrijeti, uskrsnuti i na nebo uzaći. Primjeri za to su: "Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel! (Iz 7,14)", "Prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bješe, odvrgnut. A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe (Iz 53,3-5)" te "A ti, Betleheme Efrato, najmanji među kneževstvima Judinim, iz tebe će mi izaći onaj koji će vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vječnih vremena. Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi. Tada će se Ostatak njegove braće vratiti djeci Izraelovoj (Mih 5,1-4)".
[[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivan Krstitelj]] je preteča, posljednji i najveći prorok, Božji glasnik koji naviješta skori dolazak Isusa i poziva ljude na obraćenje: <ref>Baričević Josip, Šabić Ana Gabrijela: Pođimo zajedno, Katekizam 5, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1992.</ref> Njegovo poslanje zapisano je u knjizi proroka Izaije: "Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put". Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao svoje sunarodnjake na promjenu života, a mnogi su se kajali za svoje grijehe i dali da ih Ivan krsti. Neki su mislili, da je on obećani Mesija, ali on im je govorio: "Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim (Mk 1,7-8)".
== Evanđelje po Luki ==
[[Datoteka:Worship of the shepherds by bronzino.jpg|200px|lijevo|thumb|Angelo Bronzino: Poklon kraljeva]]
U [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]] piše kako Djevica Marija, saznaje od [[arkanđeo|arkanđela]] [[Gabrijel]]a, da će začeti i roditi dijete koje će se zvati Sin Svevišnjega. Kada je upitala arkanđela, kako će se to dogoditi, jer je djevica, on joj odgovori da će [[Duh Sveti]] "sići na nju i sila Svevišnjeg će je osjeniti (Lk 1,35)". <ref>http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php</ref> Na kraju je dodao: "Ta Bogu ništa nije nemoguće (Lk 1,37)". Ona odgovori: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi (Lk 1,38)".
Marija je dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu, koju je [[Bog]] u dubokoj starosti blagoslovio potomkom. Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Osim što je to bio susret Djevice Marije i Elizabete, bio je i prvi susret [[Isus]]a i [[Sveti Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], koje su trudnice nosile. Elizabeta se napunila [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] i izjavila: "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! (Lk 1, 42)"
U vrijeme kada je Marija trebala roditi, ona i Josip putuju iz njihova doma u [[Nazaret]]u oko 150 kilometara južno do [[Betlehem]]a, kako bi pristupili popisu stanovništva za vrijeme "Kvirinijeva upravljanja Sirijom (Lk 2,2)".
Marija je rodila Isusa i položila ga u [[jaslice]], jer nije bilo mjesta ni u jednom svratištu. Anđeo Gospodnji posjetio je pastire, koji su čuvali svoja stada u blizini i donosi im "blagovijest, veliku radost za sav narod!" te im govori: "Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo znaka: naći će te novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12)."
Anđeo se pridružuje "silnoj nebeskoj vojski" koja hvali Boga: "Slava Bogu na visini neba, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim! (Lk 2,14)" Pastiri su požurili potražiti Isusa u jaslicama. Kada su ga našli s [[Sveti Josip|Josipom]]i Marijom, ispričali su im, što im je anđeo poručio, slavili su i hvalili Boga. Marija je u sebi razmišljala o svim ovim događajima.
Nakon osam dana, po židovskom običaju, Marija i Josip odveli su Isusa u Jeruzalem na obrezanje, prije povratka u njihov dom u Nazaretu.
== Evanđelje po Mateju ==
[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 035.jpg|200px|desno|thumb|[[Caravaggio]]: Isusovo rođenje]]
U [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] navodi se, kako je Marija zaručena s Josipom, začela Isusa po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]]. Josip je primijetio, da je Marija trudna, a budući da mu ona nije rekla kako se to dogodilo, razmišljao je kako da je potajice napusti, ne želeći joj raditi neugodnosti. Dok još nije ostvario što je planirao, u [[san|snu]] mu se ukaza [[anđeo]] i reče: "Josipe, Sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih (Mt 1,20-21)."
[[Sveta tri kralja|Mudraci s istoka]] došli su, raspitati se kod židovskog kralja [[Herod I. Veliki|Heroda]], gdje se nalazi Isus, da mu se poklone. Herod se silno uznemirio, pozvao je glavare svećeničke i učenjake, da od njih sazna, gdje se rodio Isus. Rekli su mu, da je rođen u Betlehemu, jer je tako pisano po [[Stari zavjet|starozavjetnom]] proroku [[Mihej (knjiga)|Miheju]]: "A ti, [[Betlehem]]e, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izići vladalac koji će pasti narod moj – Izraela (Mt 2,6)." Herod je javio mudracima s istoka, da se Isus rodio u Betlehemu te im je poručio, da mu na povratku jave, tako da i on dođe pokloniti se. Mudraci su došli do mjesta Isusova rođenja prateći [[betlehemska zvijezda|betlehemsku zvijezdu]]. Našli su Isusa s Marijom i Josipom, poklonili su mu se i dali mu darove: [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna|smirnu]]. U snu su upućeni, da se ne vraćaju Herodu, jer je imao zle planove pa su otišli kući drugim putem.
Anđeo je javio Josipu, da [[Bijeg u Egipat|pobjegne u Egipat]] s Marijom i Isusom. U međuvremenu, Herod naređuje da se pobiju sva muška djeca od dvije godine naniže u Betlehemu i okolici što je poznato kao "pokolj nevine dječice".
Nakon Herodove smrti, sveta obitelj vratila se iz Egipta i nastanila se u [[Nazaret]]u, da se ispuni proroštvo: "Zvat će se Nazarećanin (Mt 2,23)".
== Datum rođenja ==
Opisi rođenja u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] (Evanđelja po Mateju i Luki) ne spominju datum ili [[godišnje doba]], kada se Isus rodio. U zapadnom kršćanstvu, [[Božić]] se tradicionalno slavi [[25. prosinca]]. Postoje zapisi, da su rimokatolici već [[330]]. godine slaviti Božić na taj datum. Kod istočnih kršćana, Isusovo rođenje slavi se [[6. siječnja|6]]. i [[7. siječnja]].
Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom [[Rim]]u slavilo rođenje boga [[Sunce|Sunca]] (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje [[Isus]]a Krista koji je Božansko Sunce s visine.
Neki znanstvenici smatraju, da se prema aktivnostima pastira iz Lukina opisa Isusova rođenja, može zaključiti da se Isus rodio u [[proljeće]] ili [[ljeto]]. <ref>Porter, J. R. (1999). Jesus Christ: The Jesus of History, the Christ of Faith. New York: Oxford University Press. p. 70. ISBN 0-19-521429-3. </ref> Pretpostavka da je 25. prosinca datum Isusova rođenja, najranije je zabilježena u djelu u "Chronographiai" [[Sekst Julije Afrikanac|Seksta Julija Afrikanca]] [[221]]. godine.
U Evanđelju po Mateju piše, da se Isus rodio u vrijeme vladavine [[Herod I. Veliki|Heroda Velikog]], koji je umro 4 godine pr. Kr. Herod je javio mudracima s istoka, da se Isus rodio u [[Betlehem]]u te im poručio, da mu na povratku jave gdje se nalazi Isus, tako da i on dođe pokloniti se. No, Herod je imao zle namjere pa je dao pobiti svu mušku djecu u Betlehemu i okolici od 2 godine naniže. Prema tome, Isus se rodio između 6. i 4. godine pr. Kr.
U Evanđelju po Luki, navodi se, da se Isus rodio za vrijeme popisa stanovništva za "Kvirinijeva upravljanja Sirijom (Lk 2,2)", što je bilo 10 godina nakon Herodove smrti. Taj [[popis stanovništva]] opisao je židovski povjesničar [[Josip Flavije]] u svom djelu "Antiquitates Judaicae"<ref>Josip Flavije: Antiquities Judaicae 18.1-2 (18.1.1).</ref>. Većina učenjaka, smatra da je vrijeme Isusova rođenja ono koje proizlazi iz opisa u Evanđelju po Mateju.
Prema crkvenim piscima, razlike između dva izvješća u Evanđeljima, uvelike eliminiraju mogućnost, da su evanđelisti pisali lažne činjenice. Naprotiv, pokazuju, da je svaki evanđelist istraživao događaje nezavisno od drugih. <ref>http://apologeticspress.com/articles/555</ref>
== Mjesto rođenja ==
{{glavni|Betlehem}}
[[Datoteka:NativityChurch10.jpg|thumb|200px|desno|Spilja Rođenja. Zvijezda koja označava mjesto Isusova rođenja.]]
U Evanđeljima po Mateju i Luki, mjesto Isusova rođenja je [[Betlehem]]. [[Evanđelje po Mateju]] podrazumijeva, da je sveta obitelj već živjela u Betlehemu kada se Isus rodio. <ref>Vermes, Géza (2006-11-02). The Nativity: History and Legend. Penguin Books Ltd. p. 64. ISBN 0-14-102446-1. </ref> Prema [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], Josip i Marija (koji su živjeli u [[Nazaret]]u) putovali su u Betlehem radi popisa stanovništva za "Kvirinijeva upravljanja Sirijom", jer je Betlehem grad Josipovih predaka, rodno mjesto kralja [[David]]a.
Evanđelje po Luki navodi da je Marija rodila Isusa i položi ga u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu, ali ne piše točno gdje je Isus rođen. <ref>Brown, Raymond Edward (1977). The Birth of the Messiah: A Commentary on the Infancy Narratives in Matthew and Luke. Garden City, N.Y.: Doubleday. p. 401. ISBN 0-385-05907-8. </ref> Pretpostavlja se, da su se [[jaslice]] nalazile u [[špilja|špilji]], koja je bila unutar brda. Tako su prikazane u [[Bizantska umjetnost|bizantskoj umjetnosti]]. U 2. stoljeću, [[Justin Mučenik]] izjavio je, da se Isus rodio u špilji izvan grada.
[[Bazilika Rođenja Isusova]] u Betlehemu, koju je dala izgraditi sv. [[Jelena Križarica]], sadrži jaslice u špilji, koje se tradicionalno slave kao mjesto Isusova rođenja.
U [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelju po Ivanu]], Isusovo rođenje samo se usput spominje. [[Farizeji]] su raspravljali odakle Isus potječe: "Pa zar Krist dolazi iz Galileje? Ne kaže li Pismo da Krist dolazi iz potomstva Davidova, i to iz Betlehema, mjesta gdje bijaše David? (Iv 7,41-42)" Nikodem je branio Isusa, a drugi farizeji mu odgovoriše: "Da nisi i ti iz Galileje? Istraži pa ćeš vidjeti da iz Galileje ne ustaje prorok (Iv 7,52)." Evanđelist Ivan, spominje i kako je Riječ Božja postala tijelom: "I Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu – slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca – pun milosti i istine (Iv 1,14)."
[[Evanđelje po Marku]] također navodi, da je Isus došao iz [[Galileja|Galileje]], ali ne daje druge pojedinosti o njegovu rođenja.
== Očinstvo ==
Najraniji tekstovi o Isusovu očinstvu potječu od [[Sveti Pavao|svetoga Pavla]], napisani između oko 50. i 65. godine. Pavao spominje Isusovo očinstvo samo dva puta u poslanicama [[Poslanica Galaćanima|Galaćanima]] i [[Poslanica Rimljanima|Rimljanima]]. U oba slučaja, kaže da je [[Isus]] bio rođen "pod Zakonom" (tj. kao [[Židov]]), od linije kralja [[David]]a.
U prvom stoljeću u [[Judeja|Judeji]], zaruka je obvezujući ugovor koji se sklapao, prije ulaska u [[pubertet]]. Ugovor je bio doživotan, ali je pod nekim okolnostima mogao biti poništen. Nakon ceremonije zaruka, mlada nevjesta ostala je u svojoj [[kuća|kući]] godinu dana ili više dok nije dosegla dovoljnu zrelost. Tada bi prešla u suprugovu kuću, što se obilježilo slavljem.
Kada je arkanđeo [[Gabrijel]] došao Mariji i navijestio joj, da će začeti i roditi Isusa, Marija je bila zaručena za Josipa, ali je još živjela u svojoj kući, nije još došlo vrijeme, da se preseli u Josipovu kuću. Mariji nije bilo jasno kako će ostati trudna: "Kako će to biti kad ja muža ne poznam? (Lk 1,34)" Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. (Lk 1,35)" Iz toga proizlazi, da Marija i Josip nisu imali spolni odnos prije nego što su zajedno živjeli kao supružnici.
Rodoslovlje Isusa kako je navedeno u Matejevom i Lukinom evanđelju pokazuje Josipa, kao zamjenskog oca.
== Isusovo utjelovljenje ==
[[Isus]] se utjelovio po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]], kada ga je [[Djevica Marija]] začela. Time se božanska i ljudska narav sjedinila u Osobi Isusa Krista. Isus je postao [[čovjek]]om, ne prestavši time biti [[Bog]]om. <ref>Kompendij Katekizma Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Verbum Split 2006.</ref> [[Sveti Pavao]] je u [[Poslanica Hebrejima|Poslanici Hebrejima]] napisao, da je Isus "supatnik u našim slabostima" te "poput nas iskušavan svime, osim grijehom (Heb 4,15)", a u [[Poslanica Filipljanima|Poslanici Filipljanima]]: "On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sâm sebe "oplijeni" uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu (Fil 2,5-8)".
Isus je postao čovjekom, da ljude otkupi od grijeha [[Isus na križu|mukom i smrću na križu]] te da svojim učenjem i primjerom pokaže put prema vječnom životu. O tome govori i [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]]: "Radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa; i utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom." Sama riječ "Isus", ([[hebrejski jezik|hebrejski]]. ''Je(ho)šua'') ima značenje "Bog spašava", označava njegovo poslanje i identitet. Isus je postao čovjekom tako, da je poprimio pravu ljudsku [[duša|dušu]] i [[tijelo]]. On je Sin nebeskog Oca po božanskoj naravi i Marijin Sin po ljudskoj naravi. <ref>http://www.hbk.hr/katekizam/i/13f4d.html#RTFToC17</ref>
== Uloga sv. Marije ==
[[Datoteka:Madonna and Child (Filippo Lippi).jpg|200px|lijevo|thumb|[[Filippo Lippi]]: Madona s Djetetom]]
[[Bog]] je odabrao [[Djevica Marija|Mariju]], da bude Isusova majka. Stoga je Djevica Marija od prvog trena svoga [[život]]a dobila potrebne [[milost]]i, da bude dostojna povjerene joj zadaće. Crkva vjeruje, da je jedina je od svih ljudi bila sačuvana od [[istočni grijeh|istočnog grijeha]] još u prvom trenutku [[Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije|svoga začeća]]. <ref>Pobožnost dvanaest subota na čast Bezgrješnoj, Upt, Đakovo 2000. </ref> To se dogodilo, kako bi se Isus mogao utjeloviti u [[žena|ženi]], koja je sačuvana od [[grijeh]]a. Anđeo [[Gabrijel]] pozdravio je Djevicu Mariju pozdravom "Zdravo Marijo, milosti puna (Lk 1,28)". Iz toga proizlazi, da je Bog podario duši Djevice Marije mnogobrojne milosti, da bude dostojna Isusova utjelovljenja i da ima snage i sposobnosti brinuti se za Isusa. Dobila je milosti, da se odupre grijehu i da može podnijeti boli za vrijeme [[Isus na križu|Isusove muke i smrti na križu]].
Marija je trebala potvrditi, da želi sudjelovati u Božjem naumu i da želi postati Majka Spasiteljeva. Ona je to učinila riječima: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj! (Lk 1,38)" Porodom Isusa, Marija je postala Majka Božja (Bogorodica). U [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], Elizabeta je rekla Mariji: "Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? (Lk 1,43)". Izraz "majka Gospodina" može se direktno primijeniti na Marijino bogomaterinstvo. <ref>Glas Koncila, broj 1468-1469, Zagreb kolovoz 2002.</ref> Marijino duhovno majčinstvo proteže se na sve ljude. [[Sveti Bernardin Sijenski|Sv. Bernardin Sijenski]] o tome je rekao: "Kad je Marija izgovorila svoj "neka bude", nije samo začela Sina Božjega, nego je s njim začela i sve one koje je On imao otkupiti." <ref>Valentin Ivan: Marija, kraljica svibnja, Upt Đakovo 2000. </ref>
Crkva slavi Mariju kao "Aeiparthenos", "vazda Djevicu". Rođenje Krista nije njezinu djevičansku netaknutost umanjilo nego posvetilo. <ref>http://www.hbk.hr/katekizam/i/13f4d.html#RTFToC17</ref> [[Sveti Augustin]] je izjavio za Mariju, da je "Djevica u začeću svoga Sina, Djevica u porodu, Djevica trudna, Djevica majka, Djevica trajno".
== Uloga sv. Josipa ==
[[Datoteka:Saint Joseph with the Infant Jesus by Guido Reni, c 1635.jpg|200px|desno|thumb|[[Guido Reni]]: Sv. Josip s Djetetom Isusom, oko [[1635]].]]
[[Djevica Marija|Marija]] i [[Sveti Josip|Josip]] bili su zaručeni i zakonski vjenčani. Dokaz za to su i anđelove riječi, kada se obratio Josipu u trenucima, kada Josip nije znao kako je Marija ostala trudna: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga (Mt 1,20)". Svrha njihove ženidbe bila je, da Isus Božji Sin, na častan način dođe na [[svijet]] i da ne bude odbaćen od svijeta kao nezakonito [[dijete]]. <ref>Grupa autora: Sveti Josip, njegova veličina i značenje, Svetište sv. Josipa, Karlovac 1987.</ref> Svijet nije znao, da je Marija začela po [[Duh Sveti|Duhu Svetom]]. Da su i znali, nisu bili zreli prihvatiti to, stoga da Marija nije bila u [[brak]]u s Josipom, osudili bi je i kamenovali kao nezakonitu majku, što je tada bilo uobičajeno.
Marija i Josip su djevičanski Isusovi roditellji. Josip nije tjelesno Isusov otac, nego ima ulogu zamjenskog i zakonskog oca. Isus je začet i rođen u zakonitoj ženidbi pa iz toga proizlazi, da je Josip zakonski otac. [[Ignacije Antiohijski|Sv. Ignacije Antiohijski]] piše da je prva zadaća sv. Josipa što je [[Bog]] preko njega, povezao Isusa s plemenskim stablom po Mojsijevom zakonu, a druga zadaća je zaštita Marijina djevičanstva, što je činio kao njen djevičanski životni suputnik. [[Sveti Augustin|Sv. Augustin]] piše, kako je sv. Josip, Isusov otac u duhu, a Marija majka po tijelu. [[Kardinal]] [[Loius Billot]] izjavio je, da je Josip vršio sve očinske dužnosti izuzevši začeće.
U Evanđelju po Mateju, Josip se opisuje kao "pravednik", jer u vrijeme dok nije znao, da je Marija začela po Duhu Svetom, namjeravao je časno otpustiti Mariju i razvrgnuti zaruke na način, da Marija bude pošteđena sramote i kamenovanja. Nedavna otkrića su pokazala, da je zakonske mogućnosti za razvod bilo i u to vrijeme.
== Posjetitelji ==
{{glavni|Sveta tri kralja}}
[[Datoteka:The visit of the wise-men.jpg|200px|desno|thumb|Posjet mudraca s istoka]]
[[Sveta tri kralja|Mudraci]] su donijeli darove Isusu: [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna|smirnu]]. Iako ih se tradicionalno opisuje kao mudrace ili kraljeve, [[Evanđelje po Mateju]] zapravo ih navodi kao mage. Ni imena mudraca, ni njihov broj nisu navedeni, ali je prema broju darova zaključeno, da ih je bilo troje. Kasnije su u tradiciji nazvani Melkior, Baltazar i Gašpar. Baltazar je [[grčka]] inačica [[babilon]]skog imena, koje znači "Neka Bel zaštiti njegov život". Melkior znači "kralj je moje svjetlo" u [[aramejski jezik|aramejskom jeziku]]. Gašpar je latinizirana inačica [[Perzijski jezik|perzijskog]] imena "Gondophares".
Mudraci se ponekad nazivaju "kraljevi" zbog proročanstva proroka Izaije: "K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja (Iz 60,3)." Također se u 72. Psalmu naviješta: "Klanjat će mu se svi vladari, svi će mu narodi služiti (Ps 72,11).
Magi su, vidjeli [[betlehemska zvijezda|betlehemsku zvijezdu]] na nebu, smatrajući je objavom, da se rodio kralj Židova: "Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti (Mt 2,2)."
S druge strane, [[Evanđelje po Luki]] ne spominje posjet mudraca. Tamo se navodi posjet lokalnih pastira, kojima je [[anđeo]] poručio: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12)." Pastiri su poslušali i našli Isusa u jaslama u društvu Marije i Josipa. Vijest o Isusovu rođenju proširili su po okolnom području.
== Povijesnost ==
O povijesnim točnostima [[Evanđelje|Evanđelja]], raspravljali su moderni znanstvenici. Neki vide opise u Evanđeljima kao različite, suprotstavljene opise, dok su drugi branili povijesnost opisa, ističući različite perspektive evanđelista.
Raymond Brown tvrdi, da Evanđelja predstavljaju dva različita opisa Isusova rođenja: <ref>Brown, Raymond Edward (1999.) The Birth of the Messiah: A Commentary on the Infancy Narratives in the Gospels of Matthew and Luke (The Anchor Yale Bible Reference Library). Yale University Press. p. 36. ISBN 0-300-14008-8. </ref> [[Evanđelje po Mateju]] opisuje pojavu anđela u Josipovom snu, mudrace s istoka, pokolj nevine dječice i [[bijeg u Egipat]], dok [[Evanđelje po Luki]] ne spominje ništa od toga, ali opisuje začeće i rođenje Isusa, posjet arkanđela Gabrijela Mariji, popis stanovništva, rođenje u jaslicama i posjet anđela i pastira.
S druge strane, znanstvenici kao što su Darrell L. Bock i Mark D. Roberts tvrde, da su dva opisa Isusova rođenja povijesno točni, a ne suprostavljeni. Roberts tvrdi da, iako se razlikuju, nisu međusobno kontradiktorni, te da postoje sličnosti između dva opisa, <ref>Mark D. Roberts Can We Trust the Gospels?: Investigating the Reliability of Matthew, Mark, Luke and John Good News Publishers, 2007. str. 102</ref> kao što su rodno mjesto [[Betlehem]] i djevičansko začeće.
Drugi autori pišu, da opisi Isusova rođenja sadrže teološki povezane podatke, kao što su djevičansko začeće i Davidovo podrijeklo, ali sadrže i činjenične podatke kao što su vrijeme Isusova rođenja, imena roditelja i podaci o zarukama i braku. <ref>Bruce M. Metzger, Michael D. Coogan, The Oxford Guide to People & Places of the Bible. Oxford University Press US, 2004. str. 137</ref>
== Raspored u Evanđeljima ==
Tablica prikazuje događaje vezane uz Isusovo rođenje opisane u Evanđeljima:
<center>
{| border=1 class="wikitable sortable" style="width:100%; border="1" cellpadding="3" ||
!width="40" |Broj
!width="200" |Događaj
!width="100" |Matej
!width="100" |Marko
!width="100" |Luka
!width="100" |Ivan
|-
||1||[[Isusovo rodoslovlje]]||(Mt 1,1-17)||||(Lk 3,23-38)||
|-
||2||[[Rođenje Ivana Krstitelja]]||||||(Lk 1,5-25)||
|-
||3||[[Blagovijest]]||||||(Lk 1,26-38)||
|-
||4||[[Pohođenje blažene djevice Marije]]||||||(Lk 1,39-56)||
|-
||5||[[Isusovo rođenje]]||(Mt 1,25)||||(Lk 2,1-7)||
|-
||6||[[Pohod pastira]]||||||(Lk 2,8-20)||
|-
||7||[[Prikazanje Gospodinovo u Hramu]]||||||(Lk 2,21-38)||
|-
||8||[[Betlehemska zvijezda]]||(Mt 2,1-2)||||||
|-
||9||[[Sveta tri kralja|Poklon mudraca]]||(Mt 2,3-12)||||||
|-
||10||[[Bijeg u Egipat]]||(Mt 2,13-15)||||||
|-
||11||[[Nevina dječica]]||(Mt 2,16-18)||||||
|}
</center>
== Galerija ==
<center>
<gallery>
Datoteka:Charles Le Brun.jpg|Charles Le Brun: Isusovo rođenje
Datoteka:9821 - Milano - Sant'Ambrogio - Sarcofago di Stilicone - Foto Giovanni Dall'Orto 25-Apr-2007.jpg|Sarkofag iz 4. stoljeća u [[Milano|Milanu]]; jedan od najstarijih prikaza Isusova rođenja
Datoteka:Maesta3.jpg|Duccio, [[13. stoljeće]]
Datoteka:Mural - Birth of Christ.jpg|Mural s prikazom Isusova rođenja po bizantskoj tradiciji
Datoteka:Georges de La Tour 001.jpg|Slika [[Georges de La Tour]]a oko [[1644]].
Datoteka:KellsFol007vMadonnaChild.jpg|Najstariji prikaz Bogorodice i Djeteta Isusa u Zapadnoj Europi iz Knjige Kellsa, oko [[800]] godine
Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|[[Jaslice]] u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]]
Datoteka:San.Maria.Trastevere.jpg|[[Mozaik]] iz crkve "Santa Maria Trastevere" u Rimu
</gallery>
</center>
== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vidi još ==
* [[Božić]]
* [[Bazilika Rođenja Isusova]]
* [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti]]
[[Kategorija:Isusov život]]
| |||