Svjetionik u Aleksandriji – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: hy:Ալեքսանդրիայի փարոս |
m ispravke |
||
Red 4:
Nedugo nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] (Makedonskog), njegov namesnik [[Ptolomej Soter]] preuzeo je vlast nad Egiptom. Podigao je i uzeo za svoju prestonicu Aleksandriju u čijoj se blizini nalazi ostrvo [[Faros]], a za čije ime se veruje da potiče od reči Pharao's, što znači "faraonovo ostrvo". Ostrvo je sa obalom bilo povezano pomoću nasipa nazvanog Heptastadion koji je postao druga luka Aleksandrije. Usled nepovoljnih uslova za pristajanje brodova i plitke obale tog regiona, izgradnja svetionika je bila neophodna.
Izgradnju je započeo [[Ptolomej Soter]] oko [[290. pne.|290. g.
Kada su [[Arapi]] pokorili [[Egipat]], divili su se Aleksandriji i njenom bogatstvu. Svetionik nastavlja da se pominje u njihovim spisima i putničkim izveštajima. Ipak, novi vladari su prestonicu premestili u [[Kairo]], s obzirom da nisu imali nikakvih veza sa [[Mediteran]]om. Kada je greškom veliko ogledalo svetionika razbijeno, ono nije bilo ni zamenjeno. Veliki [[zemljotres]] [[956]]. g.n.e. potresao je Aleksandriju i naneo manja oštećenja svetioniku, a zatim su dva još jača zemljotresa ([[1303]]. i 1323. g.n.e.) nanela nova, još veća oštećenja. Kada je poznati arapski putnik Ibn Batuta posetio Aleksandriju [[1349]]. g.n.e., nije mogao da uđe u ruinirani svetionik, čak ni da priđe njegovom glavnom ulazu. Poslednje pogavlje u istoriji svetionika dogodilo se 1480. g.n.e. kada je egipatski sultan Mameluk Ćatbej odlučio da ojača odbrambene zidine grada Aleksandrije - izgradio je srednjovekovnu tvrđavu na istom mestu na kojem se nalazio svetionik, koristeći njegov građevinski materijal, pre svega mermer.
|