Antička Atena – razlika između verzija

|stat_godina1 = [[5. stoljeće pr. Krpne.]]

Već u [[neolitik]]u (oko [[4000. pne.|4000.]] - [[3000. pne.]]) na području Atene odnosno na [[Atenska akropola|Akropoli]] i u okolici rijeke [[Ilis]] postojalo je organizirano naselje. U [[Brončano doba|brončanom dobu]] (oko [[2000. pne.]]) Atenska naselja su zauzela [[Heleni|Helenska plemena]] i oni su je proširili te donijeli naprednu poljoprivredu. Za vrijeme [[Mikenska kultura|Mikenske kulture]] ([[1550. pne.|1550.]] - [[1050. pne.]]) stanovnici Atene su razvili trgovinu, umjetnost i uspostavili su kontakte s drugim područjima [[Egejsko more|Egejskog mora]]. Vrlo brzo, u [[16. stoljeće pr. Krpne.|16. stoljeću pr. Krpne.]], [[Mikenjani]] su se naselili na Akropoli gdje je izgrađena kraljevska palača ograđena zidinama.

U [[12. stoljeće pr. Krpne.|12. stoljeću pr. Krpne.]] brojni mikenski gradovi su propadali i zauzeli su ih [[Tesalijci]] i [[Dorani]], no [[Atika (pokrajina)|Atika]] i Atena nisu nikada pali. [[Atenjani]] su najvjerojatnije direktni potomci Atenjana koji su se miješali s okolnim plemenima i [[Jonija|Jonjanima]]. Do [[8. stoljeće pr. Krpne.|8. stoljeća pr. Krpne.]] Jonjani su se s ostalim plemenima proširili prema istoku i naselili na obalama [[Mala Azija|Male Azije]]. Stanovnici Atike su se podijelili na klanove i plemena kojima je glavni grad postao Atena, čime je stvorena grad-država – [[polis]].

U razvoju ''Arhajskog razdoblja'' ([[7. stoljeće pr. Krpne.|7.]] i [[6. stoljeće pr. Krpne.|6. stoljeća pr. Krpne.]]) Atena je imala vodeću ulogu u [[Stara Grčka|Grčkoj]], a [[Agora]] je postala središte grada, dok je [[Akropola (Atena)|Akropola]] sve više postajala religijsko središte s novim [[Grčki hram|hramovima]] i svetištima. U isto vrijeme dogodila su se krunske društvene promjene. Politička vlast, koja je do tada bila u rukama [[kralj]]eva, prešla je u ruke bogatih zemljoposjednika čime su oni postala jaka [[aristokracija]]. Nakon nekoliko pokušaja preuzimanja vlasti, atensko pravo je kodificirano za vrijeme vladara [[Drakon]]a, ali ni to nije spriječilo društvenu pobunu [[594. pne.]] kada su Atenjani povjerili [[Solon]]u da sastavi novi zakonik. Solon je kao izrazito patriotski pjesnik koji je uživao veliko povjerenje Atenjana, postavio opće interese na prvo mjesto i odredio je koja mjesta u upravi mogu zauzeti građani, ali i koje su im obveze na osnovu njihovih prihoda. Demokratska tijela, kao [[Sabor]] na Demosu i [[Vrhovni sud]], birali su [[arhont]]e (glavne [[Magistar|magistre]]) i upravno [[sud]]stvo, čime su utemeljene institucije koje su činile političku vlast.

U ranom [[5. stoljeće pr. Krpne.|5. stoljeću pr. Krpne.]] Atenjani su pomogli [[jonski ustanak]] i time izazvali sukob sa [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]]. Nakon perzijske pobjede protiv [[Jonija|Jonije]] i njihovih saveznika, [[Perzijanci|perzijski]] vladar [[Darije Veliki]] naredio je svojim [[satrap]]ima iz [[Mala Azija|Male Azije]] kažnjenički pohod protiv Atene i [[Eretreja|Eretreje]] čime započinju [[grčko-perzijski ratovi]]. Eretrija je poražena, no Atenjani se uspijevaju obraniti u [[Bitka kod Maratona|bitci na Maratonskom polju]] [[490. pne.]] Ipak, [[Darije Veliki|Darijev]] sin [[Kserkso]] [[480. pne.]] osobno vodi [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|perzijsku vojsku]] u pohod protiv Atene, dok se [[Stara Grčka|grčka]] vojska povlači pred nadmoćnijim neprijateljem na [[Peloponez]], gdje se sklanjaju i atenski stanovnici. [[Kserkso]] je dao spaliti Atenu kao odgovor na njihovo pustošenje grada [[Sard]]a, glavnog grada perzijske [[satrap]]ije [[Lidija|Lidije]]. Perzijska vojska se nakon toga povukla, dok je atenska mornarica porazila perzijsku flotu u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]] [[480. pne.]] i time zadržala pomorsku premoć na istočnom [[Mediteran]]u. Nakon rata, [[Temistoklo]] je obnovio Atenu i 7 km dugim zidinama utvrdio njenu [[Pirej]]sku luku ([[478. pne.]]). On je također zaslužan i za osnivanje tzv. [[Delski savez|Delskog saveza]] u koju su se uključili brojni grčki [[polis]]i, osim onih pod utjecajem [[Sparta|Sparte]].

U [[7. stoljeće pr. Krpne.]] [[Grci]] su bili pod direktnim utjecajima s Istoka, ali su uskoro njihova djela poprimila autohtone grčke odlike. U stoljećima koja su uslijedila bila su zlatno doba mramornih [[Dorski stil|dorskih]] i [[Jonski stil|jonskih hramova]], skulptura božanstava ([[kouros]]i i kore) i crnih figura na vazama.