Rat u Iraku – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m ispravke |
||
Red 23:
Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje u posjedu Iračkog diktatora [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koje se smatralo prijetnjom Americi<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref>. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Huseina i [[Al-Kaida|Al-Kaide]]<ref>[http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/003/033jgqyi.asp Saddam's al Qaeda Connection]</ref>, ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen. Ostali razlozi bili su Iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama<ref>[http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ White House spells out case against Iraq]</ref>, kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]]<ref>[http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2687 Deputy Secretary Wolfowitz Press Availability in Singapore]</ref>, širenje [[demokracija|demokracije]]<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> kao i bogate rezerve nafte, makar su službenici zanijekali tu zadnju opasku<ref>[http://mwcnews.net/content/view/16794/51/ Gates denies Iraq war about oil]</ref>.
Sama invazija je trajala od [[ožujak|ožujka]] do svibnja [[2003]]., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Suniti|Sunita]] i [[Šijiti|Šijita]] te [[Al-Kaida]] suradnika koji su infiltrirali Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako [[SAD]] tvrdi da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Huseinovog režima u toj državi. U [[2008]]., Irak se nalazio na 5. mjestu na Indeksu propalih država svijeta<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref>, a [[2009]]. na 6. mjestu.<ref>[http://www.fundforpeace.org/web/index.php?option=com_content&task=view&id=99&Itemid=323 The Fund for Peace - Failed Index States 2009]; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> Nakon odlaska Busha sa dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu [[2010]]. pokrenuo masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka, čime je nakon 7 i pol godina završen rat.<ref name="pull out">{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |title=War is over: Last U.S. combat troops leave Iraq; 50,000 remain as advisers|publisher=NY Daily News|author=Leo Standora|date =
Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150,000<ref name="ibc2">{{cite web|url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/|title=Iraq War Logs: What the numbers reveal|publisher=Iraq Body Count|date=Listopad 2010|accessdate =
==Historija==
Red 36:
==Službena SAD politika ==
U rujnu [[2002.]] pojavila se kriza zbog tvrdnje [[SAD|Američkog]] predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. rujna]] [[2001.]]) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla"<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-08/2005-08-07-voa7.cfm?moddate =
U studenom [[2002]]. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su '''UNMOVIC''' inspektori počeli sa svojim pretragama.
[[CIA]] je u veljači 2002. poslala ambasadora [[Joseph C. Wilson|Josepha Wilsona]] da istaži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u [[siječanj|siječnju]] [[2003]]. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news|last=Duffy|first=Michael|coauthors=James Carney|title=A Question of Trust|publisher=Time|date =
[[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|left|thumb|250px|
[[2003.]] vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao nikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u [[veljača|veljači]] [[2003]]. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka sa međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "nikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje"<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref>. U intervjuu u [[rujan|rujnu]] [[2003]]. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina"<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref>.
Red 56:
== Tijek rata 2003. ==
[[Datoteka:Saddamcapture.jpg|thumb|150px|
Koalicija od 48 država koju je predvodila [[SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], brojala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] sa [[Turska|Turske]], invazija je krenula [[ 20. ožujka]] [[2003.]] sa teritorija [[Kuvajt]]a, nazvana "'''Operacija sloboda Iraku'''". Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu<ref>[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html CNN: US launches cruise missiles at Saddam]</ref>. Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu.
No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, dok je istodobno [[Arapska liga]] [[24. ožujka]] izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i [[Nadžaf]]a a SAD je optužio [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. [[4. travnja]] osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. [[9. travnja]] [[2003.]] pao je [[Bagdad]] uz simbolično emitiranje rušenja Huseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama iračana koji su kip udarali svojim cipelama<ref>[http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue]Los Angeles Times</ref> a [[10. travnja]] su Kurdi osvojili '''Kirkuk''' na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Huseina.
[[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|thumb|250px|
Bush [[1.5.]] [[2003]]. je održao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln]]
Bush je [[1.5.]] održao govor na vojnom brodu '''USS Abraham Lincoln''' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "''Misija izvršena''!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' Oct. 25, 2005.</ref> te 33 britanska<ref>[http://www.icasualties.org/oif/SumDetails.aspx?hndRef=1 "Iraq Coalition Casualty Count"] March 19, 2003 through through May 1, 2003 (end of major combat) ''iCasualties.org''</ref>. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni sa nestankom Huseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse]San Francisco Chronicle</ref>. Međutim, tako je nastao i vakuum u moći koji je prouzročio kaos i pljačku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali puno smrtonosniji nego izravne bitke.
Red 67:
== 2004: Ustanak pobunjenika ==
[[Datoteka:Iraq header 2.jpg|thumb|
[[2004]]. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se gerilski napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[Al-Kaida]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosne službe i obični civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Huseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Suniti|Sunita]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim gerilskim napadima dok su koalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu.
Red 77:
== 2005: Izbori ==
[[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|thumb|
[[31. siječnja]] [[2005]]. održati su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a Suniti su bojkotirali izbore, većina Kurda i Šijita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8.4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „''prvim demokratskim izborima Iraka''“<ref>[http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm Iraqi Elections: January 30, 2005]</ref><ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/01/30/iraq.main/index.html Sporadic violence doesn't deter Iraqi voters]</ref>. [[4. veljače]] [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih vojnika, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi sa krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi sa prethodnih 70 na dan. [[9. travnja]] tisuće demonstranata vjernih Šijitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u [[Bagdad]]u protiv američke okupacije. [[20. travnja]] irački unutarnji ministar [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov konvoj blizu njegove kuće.
Red 85:
== 2006: Sukob Sunita i Šijita ==
[[Datoteka:Checking IDs.jpg|thumb|
[[22. veljače]] [[2006]]. dvije bombe su postavljene u džamiju '''Al Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju<ref>[http://www.hindustantimes.com/news/181_1632721,00050004.htm Hindustan Times.com]</ref>. Šijiti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije Sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Vjerski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od Sunitsko-šijitskog civilnog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD je za napad na džamiju optužio Al-Kaidu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje.
Red 93:
== 2007: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske ==
[[Datoteka:M17 shield bloc.jpg|thumb|
[[10. siječnja]] [[2007]]., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 vojnika u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te 1.2 milijarde $ za te programe<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref>. [[15. siječnja]] [[Awad Hamed al-Bandar]], bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Huseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Bagdadu. U istom mjesecu, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu. 16 ljudi je poginulo<ref>[http://www.thesop.org/index.php?id=6014 Terrorists using Chlorine Car bombs to intimidate Iraqis]</ref>. U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije auto bombe su eksplodirale u tržnici u Bagdadu te ubila 88 ljudi a ranila 160.
[[3. veljače]] snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Bagdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, koalicija je započela operaciju "''Law and Order''" kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi sa kanistrima sa klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. [[7. ožujka]] [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2.000 Iračana. 51 % ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad koalcijskom vojskom, što je veliko povećanje u usporedbi sa [[2004]]. kada je to smatralo samo 17 % ljudi. Uz to, 64 % ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf Iraq Poll]</ref>. [[22. ožujka]] [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Bagdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref>. [[12. travnja]] kamion bomba uništila je '''al-Sarafiya''' most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. [[8. svibnja]] je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja.
[[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|thumb|
U [[2006]]. u izborima za kongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju [[2007]]. kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html Senate passes Iraq withdrawal Bill]</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa"<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html Bush vetoes war-funding bill]</ref>. Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5.700 ljudi stići na [[Božić]] [[2007]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref>.
<!-- izdvojiti -->
Red 110:
== 2008: Peta godišnjica rata ==
[[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|thumb|
Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: [[24. siječnja]] dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva oficira u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 osobe i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref>. [[1. veljače]] bomba na Bagdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila žena<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm Iraq market bombs toll nears 100]</ref>.
Red 133:
=== Incident gađanja Busha cipelama ===
[[Datoteka:Bushduck.PNG|thumb|
[[14. prosinca]] [[2008]]. [[George W. Bush]] je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u [[Bagdad]]u zajedno sa premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće '''al-Bagdadia''', uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima.
Red 146:
[[30. travnja]] [[2009]]. Velika Britanija je službeno objavila da završava rat u Iraku te je počela sa povlačenjem vojnika uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Bagdadu<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref>. [[4. lipnja]] i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje vojne snage iz zemlje<ref>[http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 MNF-I Press release, June 10, 2009]</ref> a [[28. srpnja]] isto je učinila i [[Australija]]<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref>.
U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U [[siječanj|siječnju]] je poginuo 191 Iračanin, a u [[veljača|veljači]] broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35 % od prethodnog mjeseca<ref>[http://www.almanar.com.lb/NewsSite/NewsDetails.aspx?id=75954&language=en Iraq Death Toll Rises to 258 in February: Ministries]; Al Malnar TV</ref>, ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi [[13. veljače]] kada je poginulo 35 Šijita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a [[travanj]] je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Bagdadu, što je oko 40 % mrtvih više nego prethodnog mjeseca<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq]Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high]ABC</ref>. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije)<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm US deaths in Iraq rise sharply]; [[BBC]]</ref>, [[lipanj]] je postao drugi najsmrtonosniji mjesec sa 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June][[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries]News.smh</ref>. U [[kolovoz]]u je bilo zabilježeno 456 žrtava<ref name="Daily News">{{cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |last=|first=|date =
Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica [[25. listopada]] zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1,275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno a 585 uhapšeno<ref>{{cite news|url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |last=|first=|date =
U lipnju se američka vojska po prvi put povukla iz urbanih dijelova Iraka u svoje vojne baze, a 38 vojnih baza predano je iračkim vlastima.
Red 154:
== Drugi kraj rata (2010) ==
[[Siječanj]] 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, [[Bagdad]] je [[25. siječnja]] ponovno uzdrmala auto bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem [[Ali Hassan al-Majid|Ali Hassana al-Majida]], jednog od najzloglasnijih sudionika Huseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali"<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, [[25. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[27. siječnja]] Barack Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlaćenje velikog broja američkih vojnika iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address]; US Capitol, [[27. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref>
[[Datoteka:ArmyReport ExhibitA.png|thumb|
[[7. ožujka]] održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobjedio [[Ayad Allawi]], ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news | title= Iraq Recount Mired in a New Dispute | work= [[New York Times]] | date= 3 May 2010 | url= http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html }}</ref>
[[5. travnja]] internet stranica [[Wikileaks]] objavila je 39 minuta procurene video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u Bagdadu [[12. srpnja]] [[2007]]., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamjenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su vojnici zaključili da nosi oružje te otvorili vatru. Ubijeno je 12 osoba, a još šestero je također upucano kada je drugi put otvorena vatra na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Dok vojnik puca na ljude na cesti, na snimci se također čuje glas još jedne vojne osobe, vjerojatno zapovjednika, koji mu naređuje: "''Pucaj. Samo nastavi pucati, samo nastavi pucati''". Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen|first=Tom|date =
[[4. travnja]], odigrao se u međuvremenu 33. [[bombaški napad]] u Bagdadu u kojem je preminulo 42 a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih ambasada. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04-04-2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i [[24. travnja]] odigrala se serija posebno strašnih bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijiti|Šijita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u šijitskoj četvrti u Bagdadu i Sadr Cityju.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm|title= Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks'|date=23 April 2010|work=BBC News|publisher=BBC|accessdate=23 April 2010}}</ref>
[[10. svibnja]] dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Bagdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka Al Kaide u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers|first=Steven Lee|date =
19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over">{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |title=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty|publisher=Washington Post|author=Leila Fadel|date =
:"SAD je platila veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima...U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti".<ref name="turn page"/>
Red 170:
===Curenje dokumenata sa Wikileaks===
[[23. listopada]] 2010. [[Wikileaks]] je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine osoba dok su američki vojnici samo gledali; kako je američki borbeni helikopter otvorio vatru na pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|Al-Kaidi]] popis pacijenata sa mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao sa 107.000 and 150.000, od kojih su 80 % bili civili. Zaštitnička tvrtka [[Blackwater]], koja je zaradila 1,5 milijarde $ od početka rata, je često otvarala vatru na civile, jednom čak i na bolnička kola koja su pokušala stići do ranjenih. Američki vojnici ubili su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80 % bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author= Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields|date =
== Kontroverze ==
[[Datoteka:CAB-at-Sabers-2006.JPG|thumb|260px|
Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u [[Irak]]u"<ref>[http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm Irak i nafta]</ref>. Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike američkih vojnika kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ''ubojstva u Hadithu'' u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U intervjuu 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "''ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje''".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 2009-12-12; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref>
Red 189:
[[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno 845 milijardi $ u prvih pet godina. U svojoj knjizi "'''Rat od 3 trilijuna dolara'''" procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i 3 trilijuna $, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao 5 trilijuna $ prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojali [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvaja 108 milijuna $ na istraživanje [[autizam|autizma]] - svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner]Reuters</ref>. Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata<ref>[http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf]</ref>.
== Žrtve ==
[[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|thumb|270px|
Do [[1. svibnja]] [[2003.]], kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 vojnik Koalicije te oko 9.200 iračkih vojnika i 7.299 civila<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant
Fatalities in the 2003 Conflict]Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives</ref>. Do [[31. kolovoza]] [[2010.]], kada je Obama objavio završetak rata, poginuo je 4.735 vojnika Koalicije (od toga 4.417 američkih vojnika<ref>[http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx Iraq Coalition Casualty Count]</ref>, 179 britanskih te 139 ostalih) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan.
*U [[siječanj|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=[[BBC News Online]] |date =
*'''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovano ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Reprezentativan uzorak nacije od otprilike 1.720 iračkih osoba odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22 % ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48 % poginulo od pucnjave, 20 % od auto-bombe, 9 % od zračnog napada, 6 % od nesreće a 6 % od ostalog uzroka<ref name=ORB> [http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 "More than 1,000,000 Iraqis murdered"]. September 2007. Opinion Research Business. PDF report: [http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf]</ref><ref name=ORB2> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"]. By Tina Susman. Sept. 14, 2007. ''[[Los Angeles Times]].''</ref><ref name=ORB3> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"]. By Peter Beaumont and Joanna Walters. Sept. 16, 2007. ''[[The Observer|The Observer (UK)]].''</ref><ref name=ORB4> [http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"]. Sept. 18, 2007. ''[[Media Lens]].''</ref>.
| |||