Verzija na datum 20 oktobar 2014 u 22:55 uredi Kanibal lektor (razgovor \| doprinos) 28 izmena Uzajamno razumljivi jezici ← Starija izmjena		Verzija na datum 20 oktobar 2014 u 23:00 uredi poništi Kanibal lektor (razgovor \| doprinos) 28 izmena m ostatak osim popisa Novija izmjena →
Red 14: Osim toga, političke i društvene konvencije često se ne obaziru na razmatranja o uzajamnoj razumljivosti. Na primjer, [[varijante kineskog jezika]] često se smatraju jednim jezikom iako među geografski razdvojenim varijantama često nema nikakve uzajamne razumljivosti; isto vrijedi i za [[varijante arapskog jezika\|arapski]] jezik. Nasuprot tomu, među različitim [[skandinavski jezici\|skandinavskim jezicima]] često postoji značajna razumljivost, no budući da svaki od njih ima vlastitu standardnu formu, klasificiraju se kao zasebni jezici. Da bi se moglo baviti konfliktom u slučajevima kao što su arapski, kineski i njemački jezik, ponekad se koristi termin ''[[Dachsprache]]'' ([[sociolingvistika\|sociolingvistički]] "krovni jezik"): arapski, kineski i njemački jesu jezici u sociolingvističkom smislu iako neki govornici ne mogu razumjeti jedan drugoga bez pribjegavanja standardu ili prestižnoj formi. == Asimetrična razumljivost == Asimetrična razumljivost označuje slučaj kada se dva jezika smatraju djelomice uzajamno razumljivima, no jedna grupa govornika ima više poteškoća u razumijevanju drugog jezika nego što to ima druga grupa. To se može dogoditi zbog raznih razloga. Na primjer, ako je jedan jezik srodan drugom jeziku, ali je pojednostavio svoju gramatiku, govornici originalnog jezika mogu razumjeti pojednostavljeni jezik, dok to nije moguće u suprotnom smjeru. Na primjer, zbog pojednostavljene gramatike afrikaansa [[nizozemski jezik\|nizozemski]] govornici lakše razumiju [[afrikaans]] nego što je to obratno, iako velik broj [[lažni prijatelji\|lažnih prijatelja]] među ovim jezicima može uzrokovati nesporazum. No možda je najčešći razlog očite asimetrične razumljivosti to što su govornici jedne varijante izloženiji drugoj varijanti nego što je to obratno. Na primjer, govornici [[škotski engleski jezik\|škotskog engleskog jezika]] češće su izloženi standardnom [[američki engleski jezik\|američkom engleskom]] putem filmova i televizijskih programa, dok su govornici američkog engleskog malo izloženi škotskom engleskom; stoga govornici američkog engleskog često teže razumijevaju škotski engleski ili, poglavito, [[škotski jezik\|škotski]] (neformalni škotski standard engleskog), dok zauzvrat Škoti imaju manje problema s razumijevanjem standardnog američkog engleskog. Slično tomu, govornici [[kvebečki francuski jezik\|kvebečkog francuskog]] lakše mogu razumjeti standardni metropolitanski [[francuski jezik\|francuski]] nego obratno. Danski i švedski normalno imaju malu uzajamnu razumljivost,<ref name="gooskens"/> no Šveđani u regiji [[Öresund]]u (uključujući [[Malmö]] i [[Helsingborg]]), s druge strane prolaza u odnosu na danski glavni grad [[Kopenhagen]], razumiju danski nešto bolje (vidi [[sjevernogermanski jezici#Uzajamna razumljivost\|sjevernogermanski jezici § Uzajamna razumljivost]]). U nekim slučajevima teško je razlikovati uzajamnu razumljivost i osnovno znanje drugog jezika. Mnogi govornici [[bjeloruski jezik\|bjeloruskog]] i [[ukrajinski jezik\|ukrajinskog]] imaju opsežno znanje [[ruski jezik\|ruskog]] i on im služi kao drugi jezik ili ''[[lingua franca]]'', pa i kao prvi jezik u javnosti ili na poslu. Stoga oni mogu lako razumjeti [[ruski jezik\|ruski]], dok govornici ruskog često mogu razumjeti [[ukrajinski jezik\|ukrajinski]] i [[bjeloruski jezik\|bjeloruski]] samo djelomice. Slično tomu, u [[Njemačka\|Njemačkoj]] i [[Italija\|Italiji]], govornici standardnog njemačkog odnosno talijanskog imaju velikih poteškoća u razumijevanju 'dijalekata' iz regija kojima oni ne pripadaju, no gotovo svi govornici "dijalekata" nauče standardni jezik u školi i iz medija. [[Norveški književni jezik]] (bokmål) i [[danski jezik\|standardni danski]] asimetrično su razumljivi. Govornici norveškog mogu razumjeti danski bolje nego što je to obratno.<ref name="gooskens">{{cite journal\|url=http://www.let.rug.nl/gooskens/pdf/publ_JMMD_2007.pdf \|title=The Contribution of Linguistic Factors to the Intelligibility of Closely Related Languages \|first=Charlotte\|last=Gooskens \|journal=Journal of Multilingual and Multicultural Development\|volume=28\|issue=6\|year=2007 \|publisher=[[University of Groningen]] \|accessdate=2010-05-19\|doi=10.2167/jmmd511.0\|page=445}}</ref> Razlog za to mogao bi biti taj što su Norvežani više naviknuti na slušanje govornika s različitim dijalektnim pozadinama.<ref name=gooskens/> == Popis uzajamno razumljivih jezika == Ovdje je naveden ''nepotpun'' popis potpuno ili djelomice uzajamno razumljivih jezika. === Pisane i govorne forme === === Samo govorne forme === === Samo pisane forme === === Dijalekti ili registri jednog jezika ponekad smatrani zasebnim jezicima === == Vidi još == {{div col\|2}} * [[dijalektna nivelacija]] * [[dijalektni kontinuum]] * [[jezični secesionizam]] * [[koine]] * [[leksička sličnost]] * [[nekonvergentni diskurs]] * [[policentrični jezik]] * [[standardni jezik]] * [[višejezičnost]] {{div col end}} == Referencije == {{reflist\|2}} == Vanjski linkovi == *[http://ccat.sas.upenn.edu/~haroldfs/540/langdial/node2.html Harold Schiffman, "Linguists' Definition: mutual intelligibility"]. [[University of Pennsylvania]]. [[Kategorija:Lingvistika]]

Uzajamna razumljivost – razlika između verzija