Rat u Iraku – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Povod: Downing Street Memo |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 27:
Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150,000<ref name="ibc2">{{cite web|url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/|title=Iraq War Logs: What the numbers reveal|publisher=Iraq Body Count|date=Listopad 2010|accessdate=2010-11-21}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/>
==
Nakon [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] na vlasti u Iraku pod internacionalnim sankcijama je ostao na [[SAD]] bijesan [[Saddam Hussein]] koji u devedesetim godinama dvadesetog veka odbija dati naftne ugovore američkim korporacijama. Kako su u tom vremenu jedan za drugim propadale američke zavjere za promjenu režima u Iraku članovi udruženja Projekt za Novi Američki Vijek su 16.1.1998. poslali američkom predsjedniku Bilu Clintonu zahtjev za promjenu režima u Iraku <ref>[http://www.newamericancentury.org/iraqclintonletter.htm Letter to Clinton]</ref>. U skladu s tim zahtjevom američki kongres je donio odluku koju će predsjednik potpisati 31.10.1998. godine imena Iraq Liberation Act <ref>[http://thomas.loc.gov/cgi-bin/query/z?c105:H.R.4655.ENR: Iraq Liberation Act]</ref> koji jasnog govori da je cilj američke politike "promjena režima" u Iraku. Ti politički moćni članovi Projekta za Novi Američki Vijek koji dolaze na vlast s [[George W. Bush|Bushom]] 2001. godine su pored ostalih bili [[Donald Rumsfeld]] ministar obrane, [[Paul Wolfowitz]] zamjenik ministra obrane, NSC direktor [[Elliott Abrams]], predsjednikov brat [[Jeb Bush]], zamjenik predsjednika [[Dick Cheney]], zamjenica ministra vanjskih poslova [[Paula Dobriansky]] i mnogi drugi.
Dvije sedmice nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|Napada 11. septembra 2001.]] od strane prije svega pakistanskih terorista američki predsjednik George Bush je izdao naređenje [[Donald Rumsfeld|Donaldu Rumsfeldu]] da se izrade planovi za invaziju [[Irak]]a <ref>[http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0204/1224288987673.html Invasion ordered weeks after 9/11, says Rumsfeld]</ref> u skladu s Iraq Liberation Act na koji će se invazija pozvati.
==Službena SAD politika ==
U rujnu [[2002.]] pojavila se kriza zbog tvrdnje [[SAD|Američkog]] predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. rujna]] [[2001.]]) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla"<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-08/2005-08-07-voa7.cfm?moddate=2005-08-07 |title='Osovina zla' tri godine kasnije |last=|first=|date=2005-08-07|work=[[VOA news]] |accessdate=2009-09-12}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |last=|first=|date=2003-01-16|work=[[Index.hr]] |accessdate=2009-09-12}}</ref>. Irak je izjavio da ne posjeduje nikakva oružja za masovno uništenje.
Linija 43 ⟶ 50:
Tijekom priprema za invaziju [[Irak]]a [[Velika Britanija|britanska vlada]] zajedno s vojnim i obavještajnim predstavnicima je održala tajni sastanak [[23.7.]][[2002]]. godine čiji podaci će izaći u javnost 2005. godine pod imenom Downing Street Memo (Downing Street je adresa britanske vlade). Internacionalno najvažnija, najosjetljivija točka tog dokumenta je bio izvještaj šefa britanske tajne službe Sir Richard Dearlovea, koji je nakon sastanka u [[Washington]]u izjavio na toj tajnom sastanku:
"Bush želi vojnom akcijom koja će biti objašnjena postojanjem oružja za masovno uništenje i vezom s terorizmom maknuti [[Saddam Hussein|Sadama Huseina]]. Obavještajni podaci i činjenice se prilagođavaju toj politici...." <ref>[http://www.downingstreetmemo.com/memos.html Downing Street Memo]</ref>.
Istinitost ovog osjetljivog dokumenta su potvrdile Američka i britanska vlada, pa su jedini službeni odgovori bili samo o nijansama tako da je tadašnji britanski Blair izjavio kako dokument ne pokazuje da je njegova vlada radilo išta nelegalno <ref>{{cite web| url=http://www.pbs.org/newshour/bb/international/jan-june05/blair_6-07.html |work=Online NewsHour: | title=Tony Blair Discusses US Aid to Africa, the EU Constitution and the Downing Street Memo |date=7 June 2005| accessdate=11 March 2006}}</ref>, dok je američki predsjednik [[George W. Bush|Bush]] se javno pitao zašto ovaj dokument izlazi u javnost tijekom britanskih izbora <ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm|title=President Welcomes British Prime Minister Blair to the White House|date=7 May 2005|accessdate=19 March 2007|work=U.S. Department of State |archiveurl = http://web.archive.org/web/20070315012654/http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm <!-- Bot retrieved archive --> |archivedate = 15 March 2007}}</ref>.
Također nakon ovog dokumenta u javnost su došli još neki britanski dokumenti kao onaj također tajni od [[14.3.]][[2002]]. godine u kojemu savjetnik britanskog premijera [[Tony Blair|Tonija Blaira]] obavještava svog šefa o sastanku s američkom ministricom vanjskih poslova i savjetu za Blaira da mora kontrolirati medije, parlament i javni mišljenje u cilju promjene režima u Iraku pošto je britanska politika različita od američke <ref>[http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story New Memos Detail Early Plans for Invading Iraq]</ref>, a osam dana kasnije u također tajnom dokumentu britanski ministar vanjskih poslova [[Jack Straw]] obavještava svog šefa da su razlozi za invaziju Iraka praktički nepostojeći jer se [[Saddam Hussein]] ne naoružava i jer nema veze s teroristima <ref>[http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story New Memos Detail Early Plans for Invading Iraq]</ref>.
Linija 202 ⟶ 209:
SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6.000<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"]</ref>. Iako [[kršćani]] čine samo 5 % stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40 %.
==Vidi==
*[[Zaljevski rat]]
*[[Libijski rat]] (Druga zapadna intervencija u naftom bogatoj državi)
==Izvori==
{{izvori|2}}
[[Kategorija:Rat u Iraku]]
[[Kategorija:Historija SAD]]
[[Kategorija:Irak]]
{{Link FA|ar}}
| |||