Homeridi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Munjanes (razgovor | doprinos)
m replaced: pp. → str. (2), replaced:   → (2) using AWB
 
Red 1:
'''Homeridi''' ({{lang-grc|Ὁμηρίδαι}}) su bili oni [[rapsod]]i u [[Stara Grčka|antičkoj Grčkoj]] koji su se bavili recitovanjem [[Homer]]ovih pesama i pripovedanjem priča o njegovom životu.<ref name=djuric68>[[Miloš N. Đurić]], ''Istorija helenske književnosti'', Beograd, 1991, str. 68.</ref> Posebno su bili brojni na ostrvu [[Hios]]u, jednom od legendarnih mesta Homerova rođenja, pa neki [[Antika|antički]] izvori navode da su u početku Homeridi bili Homerovi krvni potomci, a da su kasnije u svoje redove primali i druge ljude koji su se na neki način bavili Homerovim pesmama.<ref name=OCD>[[Simon Hornblower]] & [[Antony Spawforth]], ''[[The Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., 2003, s.v.Homeridae, str. 720.</ref><ref>[[Moses I. Finley]], ''The World Of Odysseus'', rev. ed., 1976, str. 39.</ref>
 
Termin "Homeridi" mogao bi se sa grčkoga doslovno prevesti kao "Homerova deca", odnosno, kod nas, kao "Homerovići", na isti način na koji je termin "[[Asklepijadi]]" označavao "[[Asklepije]]vu decu", odnosno [[Starogrčka medicina|lekare]]. No, kako je postojanje Homeridâ osvedočeno, što se za Homera ne može reći, i kako u grčkome postoji i zajednička imenica ὅμηρος (= "talac"),<ref>[[Henry Liddell|Liddel, H.G.]] & [[Robert Scott (filolog)|Scott, R.]] ''[[A Greek–English Lexicon]]'', 9th ed. (Oxford, 1940), [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Do%28%2Fmhros s.v. ὅμηρος.] </ref> već u antici pojavila se teza da su Homeridi zapravo bili "deca talaca". Ukoliko se prihvati ta teza, može se načiniti još jedan korak i pretpostaviti da Homer, legendarni predak Homeridâ, zapravo predstavlja kasniju fiktivnu kreaciju, izvedenu iz postojanja Homerida i njihovog naziva.
 
Homeride spominju [[Grčka književnost|grčki pisci]] s kraja 6. veka pne. te pisci iz 5. i 4. veka pne., a nakon toga o njima nemamo nikakvih vesti. Prvi put ih spominje [[Pindar]] u ''Nemejskoj odi'' II, sastavljenoj 485. pne.:
Red 33:
|-
|λέγουσι δὲ οἶμαί τινες Ὁμηριδῶν ἐκ τῶν ἀποθέτων ἐπῶν δύο ἔπη εἰς τὸν ἔρωτα, ὧν τὸ ἕτερον ὑβριστικὸν πάνυ καὶ οὐ σφόδρα τι ἔμμετρον: ὑμνοῦσι δὲ ὧδε—<br />
:τὸν δ᾽ ἤτοι θνητοὶ μὲν ἔρωτα καλοῦσι ποτηνόν,<br />
:ἀθάνατοι δὲ Πτέρωτα, διὰ πτεροφύτορ᾽ ἀνάγκην.
|-
|"A verujem da neki od Homeridâ kazuju dva stiha o [[Eros]]u iz sumnjivih pesama, od kojih je jedan pun oholosti i metrički je vrlo loš; ovako ih pevaju: <br />
:Krilatog ovog boga smrtnici Erosom zovu, <br />
:No besmrtnici ga 'Pterosom' zovu jer nužda stvara krila.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg012.perseus-grc1:252b Platon, ''Fedar'', 252b.]</ref>
|}
Red 49:
Drugi izvor je [[Harpokration]], koji navodi trojicu starih pisaca lokalne grčke istorije, čija su dela danas izgubljena: [[Akusilaj]] i [[Helanik sa Lezbosa]] navodno su tvrdili da su Homeridi bili nazvani po Homeru, dok je [[Seleuk (istoričar)|Seleuk]] tvrdio da nisu.<ref>Harpokration, ''Lexicon'', s.v. Homeridae.</ref> Napokon, geograf [[Strabon]] kaže da su Hijani navodili Homeride, "potomke Homerove porodice", kao dokaz da je Homer potekao s [[Hios]]a, što bi impliciralo ― mada Strabon to ne kaže ― da su i Homeridi poticali s Hiosa.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:14.1.35 Strabon, ''Geografija'', XIV, 1, 35.]</ref>
 
Prema tome, čini se da su Homeridi bili pevači (rapsodi, kako se zaključuje po [[Pindar]]ovom izrazu "pevači šivenih pesama"), koji su tvrdili da baštine Homerovu tradiciju i koji su javno izvodili odlomke iz Homerovih pesama, koje su svakako uključivale ''[[Ilijada|Ilijadu]]'' i ''[[Odiseja|Odiseju]]'', ali i razne [[Kiklički epovi|kikličke epove]]. Takođe su pripovedali o tome kako su nastale homerske pesme, kao u slučaju kad je Homer usnio [[Helena (mitologija)|Helenu]]. I oni su, kao i drugi rapsodi, putovali od grada do grada, ali im je dom možda bio na Hiosu. Neki Homeridi sastavljali su i vlastite pesme i dodavali ih homerskom korpusu.
 
== Reference ==
Red 56:
== Literatura ==
 
* [[Walter Burkert]], 'Kynaithos, Polycrates and the Homeric Hymn to Apollo' in ''Arktouros: Hellenic studies presented to B. M. W. Knox'' ed. G. W. Bowersock, W. Burkert, M. C. J. Putnam (Berlin: De Gruyter, 1979) ppstr.&nbsp; 53–62.
* {{Citation | surname=Dalby | given=Andrew | title=Rediscovering Homer | publisher=Norton | place=New York, London | year=2006 | ISBN=0-393-05788-7 }}, ppstr.&nbsp; 167–175
* {{Citation | surname=Graziosi | given=Barbara | title=Inventing Homer: the early reception of epic | publisher=Cambridge University Press | place=Cambridge | year=2002 | ISBN=0-521-80966-5 }}