Dunav – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m replaced: → (4) using AWB |
||
Red 14:
'''Dunav''' je, nakon [[Volga|Volge]], druga najduža i druga vodom najbogatija [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Europa|Europi]], te najduža rijeka u [[EU|Europskoj uniji]].
Dunav izvire u [[Schwarzwald]]u (šumovit planinski kraj u pokrajini [[Baden-Württemberg]], na jugozapadu [[Njemačka|Njemačke]]), spajanjem rječica [[Brigach]] i [[Breg]], u mjestu [[Donaueschingen]]. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u [[Središnja Europa|središnjoj]] i [[Istočna Europa|istočnoj]] [[Europa|Europi]] ([[Beč]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]] i [[Beograd]]), te nakon 2850 [[km]], na obali [[Crno more|Crnog mora]], tvori [[Delta Dunava|deltu]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]], koja se nalazi na popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.
Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica [[stari Rim|starorimske države]]. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: [[Njemačka]] (7,5 %), [[Austrija]] (10,3 %), [[Slovačka]] (5,8 %), [[Mađarska]] (11,7 %), [[Hrvatska]] (4,5 %), [[Srbija]] (10,3 %), [[Bugarska]] (5,2 %), [[Rumunjska]] (28,9 %), [[Moldavija]] (1,7 %) i [[Ukrajina]] (3,8 %). U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih država: [[Italija]] (0,15 %), [[Poljska]] (0,09 %), [[Švicarska]] (0,32 %), [[Češka]] (2,6 %), [[Slovenija]] (2,2 %), [[Bosna i Hercegovina]] (4,8 %), [[Crna Gora]], [[Makedonija]] i [[Albanija]] (0,03 %).
Red 29:
== Hidrografija ==
[[Datoteka:Lignedepartagedeseaux.png|thumb|thumb|500px|Utjecajni slivovi Europe, od kojih je dunavski jedan od najvećih.]]
Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2850 kilometara<ref name="universalis">Le Danube, ''Encyclopaedia Universalis 10'', članak Andréa Blanca i Pierrea Carrièrea</ref> rijeka se ulijeva u [[Crno more]] u području [[Delta Dunava|delte Dunava]] (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u [[Sulina|Sulini]] na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 805.000 km²<ref name="universalis" />.
Pritoke koje se nalaze većinom u Alpama, većinom pritječu s desne strane. Od izvora do ušća, najveće pritoke Dunava su:
Red 243:
==== Slovačka ====
Ulaskom u [[Slovačka|Slovačku]] rijeka čini prirodni granicu s Austrijom na udaljenosti od samo 45 kilometara od Beča, te prolazi kroz slovački glavni grad [[Bratislava|Bratislavu]] gdje se spaja s rijekom [[Morava (Češka)|Moravom]]. Nakon toga Dunav čini i granicu Slovačke s Mađarskom<ref name="slovaquiehongrie">{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 3 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>.
Od slovačkih gradova na Dunavu ovdje se nalazi i [[Komoran]] koji je važan grad mađarske manjine u zemlji i mjesto gdje se [[Váh]], koji je najveća slovačka rijeka, ulijeva u Dunav. Prije mađarske granice se u Dunav još ulijevaju rijeka [[Hron]] u [[Štúrovo|Štúrovu]] i rijeka [[Ipel]] u selu [[Chľaba]]<ref name="slovaquiehongrie" />.
Red 255:
==== Hrvatska ====
[[Datoteka:Batina.jpg|thumb|thumb|Dunav u Batini.]]
[[Hrvatska]] ima 137 kilometara udjela u Dunavu. Rijeka u Hrvatsku ulazi u [[Batina|Batini]] koja se nalazi na granici Hrvatske s Mađarskom i Srbijom i završava blizu [[Ilok]]a. Rijeka jednim dijelom služi kao prirodna granica između Hrvatske i Srbije. Najveći i najvažniji hrvatski grad na obali Dunava je [[Vukovar]]. Grad je teško sradao za [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i njegov gospodarski značaj kao hrvatska luka na Dunavu je opao. Nakon obnove je luka ponovno dobila veliki značaj, pogotovo u teretnom prometu.
Blizu Dunava je i [[Osijek]], koji se nalazi oko 20 kilometara od ušća Dunava i [[Drava|Drave]], koja je druga po veličini pritoka Dunava.
Red 265:
Prvi važniji grad kroz kojeg rijeka prolazi u Vojvodini je [[Apatin]], čija [[Apatin (općina)|općina]] graniči s Hrvatskom, a i koji se nalazi na udaljenosti od samo 25 km od mađarske granice. Sledeći bitan grad kroz koji protiče rijeka je [[Bačka Palanka]]. Nizvodno od ovog grada, rijeka prolazi kroz [[Novi Sad]] čiji su [[Mostovi Novog Sada|mostovi]] teško oštećeni za vrijeme [[Operacija Saveznička sila|NATO-vog bombardiranja]] [[1999]]. godine. Kroz više od šest godina se promet kroz dva dijela grada odvijao pomoću pomoćnog mosta, što je onemogućavalo i plovidbu rijekom, a most je bio otvoren tri dana tjednom<ref name="Serbie">{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-cs-view.html Podaci o Dunavu u Srbiji] na danube-river.org.</ref>. Nakon što je [[11.10.]] [[2005]]., ponovno pušten u promet obnovljeni „[[Most slobode]]”, plovidba Dunavom bez zapreka je ponovno postala moguća.
[[Datoteka:Golubac.JPG|thumb|left|thumb|Tvrđava Golubac]]
Nakon putovanja od 70 kilometara, Dunav dolazi do [[Beograd]]a, koji je treći po veličini grad na rijeci s 1,6 milijuna stanovnika. Ovaj grad koji je naseljen već 7 000 godina je jedno od najstarijih stalno naseljenih mjesta na obalama Dunava. Grad je sagrađen na ušću [[Sava|Save]] u Dunav, kojim dominira tvrđava [[Kalemegdan]].
Svojim daljnim tijekom kroz Srbiju, rijeka prolazi kroz industrijske gradove [[Pančevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[Tamiš]]) i [[Smederevo]] (gdje se u Dunav ulijeva [[Morava (Srbija)|Morava]]). Rijeka dalje prolazi kraj [[Golubački Grad|tvrđave Golubac]] na ulasku u [[Đerdapska klisura|Đerdapsku klisuru]]. Dunav dalje čini granicu Srbije s Rumunjskom, a tu se nalaze i dvije hidroelektrane na rijeci [[Hidroelektrana Đerdap|Đerdap I i Đerdap II]]. Na srpskoj strani rijeke nalazi se [[Nacionalni park Đerdap]] unutar koje se nalazi ostaci [[Trajanov most|Trajanovog mosta]] i [[Trajanova tabla]].
Red 296:
== Istorija ==
[[Datoteka:Turnu Severin Drobeta.jpg|thumb|left|thumb|Rimske ruševine kod Drobete-Turnu Severina na Dunavu.]]
Na riječnom području Dunava razvile su se neke od najstarijih civilizacija u [[Europa|Europi]]. U [[neolitik]]u u sredini dunavskog područja postojala je [[kultura linearne keramike]]. U [[brončano doba]] na prostoru današnje Hrvatske postojala je razvijena [[Vučedolska kultura]] poznata po keramičkim radovima<ref>{{fr}}Vučedolska kultura u članku ''Les pontiques des poteries cordées'' [http://perso.orange.fr/atil/atil/z9.htm Pročitaj]
U 7. veku pne. su Grci krenuli uzvodno uz rijeku od Crnog mora kroz grad Tomis, današnju [[Constanţa|Constanţu]]. Njihovo putovanje je završilo blizu današnje granice Srbije i Rumunjske, gdje je zbog opasnog toka rijeke nastavak putovanja postao nemoguć. Od 37. godine je Dunav praktički cijelim svojim tokom tvorio granicu Rimskog imperija sa sjevernim narodima<ref>Paul Petit, ''Histoire générale de l’Empire romain, tome1 : Le Haut-Empire'', Points Histoire, Le Seuil, 1974., str. 224-225.</ref>. Rimska ratna mornarica (''Classis'') se ovdje uspješno borila protiv [[Germani|Germana]], koji nisu imali načina suprotstaviti joj se. [[Marko Aurelije]] je zahvaljujući svojoj borbenoj floti pobijedio [[Markomani|Markomane]] u više bitaka. Rimljani su uspješno dominirali rijekom sve do vladavine [[Valentinijan I.|Valentinijana Prvog]] (364.-375.), jedina iznimka bilo je razdoblje od 256. do 259. godine. Širenje preko Dunava u Dakiju je Rimljanima uspjelo tek nakon izgradnje mosta 101. godine, kod garnizonskog mjesta [[Drobeta-Turnu Severin|Drobete-Turnu Severina]] blizu Željeznih vrata, te nakon borbi 102. i 106. godine<ref>Paul Petit, str. 216-217.</ref>. Kao rezultat ove [[Trajan]]ove pobjede, stvorena je provincija [[Dakija (rimska provincija)|Dakija]] koja je evakuirana 271. godine.
Red 317:
* Rijeka je ostavila mnogo traga u kulturama dunavskih zemalja. Dunava se povezuje s mitologijom o podrijetlu Rumunja.
* Uz brojne legende, mnogi su pisci također bili inspirirani Dunavom, od [[Ovidije|Ovidija]] pa do modernog mađarskog pisca [[Péter Esterházy|Pétera Esterházya]]<ref>{{de}} Primjerak djela Pétera Esterházya, ''An der Frankfurter Buchmesse'', 1998. [http://www.frankfurt.matav.hu/nemet/esterhazy.htm Pročitaj]</ref>.
* Dunav (''Danubio''), djelo [[Claudio Magris|Claudija Magrisa]] gdje se istražuje Dunav od izvora do ušća kroz povijest srednje Europe.<ref>
* Dunavski peljar (''Le Pilote du Danube''), detektivski roman [[Jules Verne|Julesa Vernea]]<ref>{{fr}}[http://www.jules-verne.co.uk/french-le-pilote-du-danube/ ''Le Pilote du Danube''] na jules-verne.co.uk.</ref>.
* ''The Willows'', kratka priča pisca horora Algernona Blackwooda čija se radnja odvija na putovanju Dunavom<ref>{{en icon}} Algernon Blackwood, ''The Willows'' [http://www.gordon-fernandes.com/hp-lovecraft/other_authors/willows.htm Pročitaj]</ref>.
Red 352:
Tipične dunavske [[ribe]], od kojih su neke endemične (iz [[Rod (taksonomija)|roda]] [[mrene]]) – ''([[Latinski jezik|lat.]] Barbus)'', [[podust]], [[klenić]], [[Klen (riba)|klen]], [[deverika]], [[šaran]], [[krupatica]], [[Štuka|štuke]], [[smuđ]], [[grgeč]], [[Jegulja|jegulje]], [[bolen]], [[mladica]], [[kečiga]] i [[som]], kao i [[krkuša]] te [[uklija]].
Nekim [[
[[Datoteka:Blicca bjoerkna.jpg|thumb|thumb|[[Krupatica]] ''(Blicca bjoerkna)''.]]
Uzduž rijeke, nalazi se i veliki broj [[sisavci|sisavaca]], kao: [[kuna bjelica]], [[kune|kuna]], [[obična lasica]], [[jazavac]], te [[divlja mačka]], [[dabar]] i [[vidre]]. U delti žive i [[europska vidrica]], [[vretica]] i [[tekunica]]. Dunav je stanište i brojnim [[vodozemci]]ma i [[gmazovi]]ma, kao što su [[bjelica]] (smuk), [[zeleni gušter]], [[zidna gušterica]], [[bjelouška]], [[livadna gušterica]], grčka čančara, barska kornjača, te neke endemske vrste kao [[podunavski vodenjak]]. U delti Dunava je najveća raznolikost životinjskog svijeta<ref name="faunedelta" />.
Red 410:
=== Vinogradarstvo ===
[[Datoteka:Wachau Spitz.jpg|thumb|thumb|Vinogradi kod Spitza (Wachau)]]
Područje Dunava je i vinogradarsko područje, pogotovo u Austriji i Mađarskoj. Regija koja proizvodi najkvalitetnije [[vino]] je [[Wachau]] u Austriji, gdje se većinom proizvode [[Grüner Veltliner]], [[rizling]] i [[chardonnay]]<ref>{{de}} [http://aeiou.iicm.tugraz.at/aeiou.encyclop.w/w306686.htm Vinogradarstvo u Austriji] na ''aeiou'', das kulturinformationssystem.</ref>.
U Mađarskoj se vinova loza uzgaja skoro svuda uzduž Dunava između Višegrada i južne granice zemlje. Najvažniji mađarski vinski grad je Vác. Mađarska su vina izgubila dosta na kvaliteti u razdoblju prošlog režima, ali je od 1990-ih kvaliteta ponovno porasla.
Red 417:
=== Turizam ===
Za [[turizam]] na Dunavu, posebno su važne brojne povijesne lokacije uzduž rijeke i brojni pejzaži i nacionalni parkovi. Na nekim područjima na gornjem Dunavu koji nisu plovni, prakticira se vožnja kanuima, čamcima i pedalinama. U Njemačkoj i Austriji uzduž rijeke nalaze se i brojne uređene biciklističke staze.
Kružna putovanja rijekom su vrlo popularna i česta između Beča i Budimpešte, a mnogi brodovi plove i od Passaua sve do delte. U vrhu sezone Dunavom plovi i više od 70 kružnih brodova.
| |||