Kostarika – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links |
m clean up using AWB |
||
Red 169:
'''Kostarika''' ([[španjolski]]: ''Costa Rica'' = "bogata obala"), zvanično '''Republika Kostarika''' ([[španjolski]]: ''República de Costa Rica''), država je u [[Srednja Amerika|Centralnoj Americi]]. Na sjeveru, graniči s [[Nikaragva|Nikaragvom]], na jugoistoku s [[Panama|Panamom]], na istoku izlazi na [[Karipsko more]], a na zapadu na [[Tihi ocean]]. Kostarika je zemlja koja od [[1949.]] nema [[Vojska Kostarike|državnu vojsku]], što je definirano i njenim ustavom.<ref>{{cite web|url=http://www.elespiritudel48.org/docu/h013.htm|author=El Espíritu del 48|title=Abolición del Ejército|accessdate = 9. 3. 2008.|language=Spanish}}</ref><ref>{{cite web|accessdate = 9. 6. 2009.|url=http://dev.prenhall.com/divisions/hss/worldreference/CR/defense.html|title=Costa Rica|publisher=World Desk Reference}}</ref><ref>{{cite web|accessdate = 9. 6. 2009.|url=http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/gpcountry.php?id=39®ionSelect=4-Central_Americas|title=Costa Rica|publisher=Uppsala University}}</ref> Jedina je latinoamerička zemlja koja ima demokratsku vlast od [[1950.]] ili ranije.<ref name=List22>{{cite news|url=http://www.economist.com/world/americas/displaystory.cfm?story_id=15501885&fsrc=rss|title=Costa Rica's new president: Thriller for Chinchilla|publisher=The Economist|date = 11. 2. 2010.|accessdate = 16. 2. 2010.}}</ref> Kostarika je konstantno među vodećim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] po [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksu ljudskog razvoja]], dok je u svjetskim okvirima na 62. mjestu, prema podacima za 2012. godinu.<ref name=HDI12>{{cite web |title=Costa Rica - Country Profile: Human Development Indicators|url=http://hdrstats.undp.org/en/countries/profiles/CRI.html|accessdate = 15. 3. 2013. |publisher=[[UNDP]] |author=UNDP Human Development Report 2012}}</ref>
Po Indeksu zaštite životne sredine ([[engleski]]: ''Environmental Performance Index'') na petom je mjestu u svijetu i na prvom u Americi.<ref name=EPI2012>{{cite web|title=2010 EPI Rankings|url= http://epi.yale.edu/epi2012/rankings|accessdate = 25. 1. 2012.| author=Yale Center for Environmental Law & Policy / Center for International Earth Science Information Network at Columbia University}}</ref> Vlada Kostarike je [[2007.]] obznanila plan da do [[2021.]] godine, Kostarika postane prva zemlja na svijetu s nultom emisijom [[ugljik]]a.<ref>{{cite news | title= Costa Rica Aims to Be a Carbon-Neutral Nation | url =http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=19141333 | author=John Burnett |date = 18. 2. 2008. |publisher= National Public Radio (NPR.org)|accessdate = 27. 4. 2009.}}</ref><ref>{{cite news | title= Costa Rica Aims to Become First "Carbon Neutral" Country | url =http://www.worldwatch.org/node/4958 | author=Alana Herro |publisher=[[Worldwatch Institute]]|date = 12. 3. 2007.|accessdate = 27. 4. 2009.}}</ref><ref>{{cite news | title= País quiere ser primera nación con balance neutro de carbono | url =http://web.archive.org/web/20090216202509/http://nacion.com/ln_ee/2007/febrero/21/aldea1002694.html | publisher=[[La Nación (San José)|La Nación]]|author=Alejandro Vargas|date = 21. 2. 2007.|accessdate = 27. 4. 2009.| language=Spanish}}</ref>
== Historija ==
Red 181:
=== Period kolonizacije ===
[[Datoteka:Ridolfo Ghirlandaio Columbus.jpg|220px|thumb|[[Kristofor Kolumbo]] je bio prvi Europljanin koji je kročio na tlo današnje Kostarike.]]
[[Španjolska kolonizacija]] je započela [[1502.]] dolaskom [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] na istočnu obalu današnje Kostarike. Nakon ovog putovanja, uslijedile su brojne španjolske ekspedicije, da bi [[1524.]] bila osnovana prva [[kolonija]] - Villa Bruselas.<ref>[http://www.guiascostarica.com/history.htm Costa Rica History | Guías Costa Rica<!-- Bot generated title -->]</ref> Tokom španjolske vladavine, Kostarika je uglavnom bila najjužnija provincija [[Generalna kapetanija Gvatemala|Generalne kapetanije Gvatemale]], koja je formalno bila dio [[Nova Španija|Vicekraljevstva Nova Španjolska]], ali je u stvarnosti funkcionirala kao autonomna regija unutar [[Špansko Carstvo|Španjolskog Carstva]]. Udaljenost Kostarike od glavnog grada u Gvatemali, zakonska zabrana trgovanja sa svojim južnim susjedomj Panamom, u to vrijeme dijelom [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], kao i nedostatak sirovina kao što su [[zlato]] i [[srebro]], doprinijeli su da Kostarika postane siromašna, izolirana i rijetko nastanjena oblast Španjolskog Carstva.<ref>{{cite news | title= A Brief History of Costa Rica: Colonial Times | url =http://www.horizontes.com/en/history.html | accessdate = 21. 12. 2007. |archiveurl = http://web.archive.org/web/20070922232020/http://www.horizontes.com/en/history.html |archivedate = 22. 9. 2007.}}</ref>
Još jedan važan čimbenik koji je doprinio siromaštvu Kostarike je nedostatak urođenika koji su služili kao robovska radna snaga, što je značilo da su doseljenici morali sami obrađivati svoju zemlju te nije bilo moguće stvaranje velikih imanja. Zbog svega ovoga, Kruna nije pridavala značaj Kostariki i ostavila ju je da se sama razvija. Siromaštvo sitnih zemljoposjednika, nedostatak robovske radne snage, etnička i jezična homogenost, kao i izoliranost Kostarike od kolonijalnih centara u [[Meksiko|Meksiku]] i na [[Ande|Andama]], doprinijeli su razvoju jednog autonomnog agrarnog društva. Također, razvila se tradicija [[egalitarizam|egalitarizma]]. Kostarika je u ovom razdoblju postala „ruralna demokracija“ bez [[mestici|mestika]] ili urođenika koji bi ometali razvoj društva.
Red 201:
== Geografija ==
[[Datoteka:Costa Rica map shaded relief.png|220px|thumb|Reljefna mapa Kostarike.]]
Kostarika se nalazi na centralnoameričkoj prevlaci, između 8 i 12 stupnjeva SGŠ te 82 i 86 stupnjeva ZGD. Na istoku izlazi na [[Karipsko more]] u dužini id 212 [[kilometar]]a, na zapadu izlazi na [[Tihi ocean]] u dužini od 1,016 kilometara. Na sjeveru, u dužini od 309 kilometara, graniči s [[Nikaragva|Nikaragvom]], na jugoistoku graniči s [[Panama|Panamom,]] s kojom ima granicu u dužini od 639 kilometara. Površina Kostarike je 51,100
Najviši vrh Kostarike je [[Cerro Chirripó]], visok 3,819 metara; to ga čini petim vrhom po visini u Centralnoj Americi. Najviši vulkan u Kostariki je [[vulkan]] [[Irazú]], visok 3,431 metar. Najveće jezero u Kostariki je [[jezero]] [[Arenal]].
Najveći [[otok|otoci]] koji pripadaju Kostariki su [[Isla Calero|Calero]], s površinom od 151.6
Više od četvrtine površine Kostarike čine nacionalni parkovi. Također, Kostarika ima najveću gustoću biljnih i životinjskih vrsta na svijetu.<ref>{{cite web|url=http://www.inbio.ac.cr/es/biod/estrategia/estudio.html |title=estudiofi |publisher=Inbio.ac.cr |accessdate = 26. 6. 2010.}}</ref>
Red 348:
U Kostariki ima nešto više od 104,000 Indijanaca tj. pripadnika domorodačkih naroda. Većina ih živi izoliranim rezervatima i podijeljeni su na osam etničkih grupa: Quitirrisí (u Središnjoj dolini); Matambú ili [[Chorotega]] (u Guanacaste); [[Maleku]] (sjeverna Alajuela), [[Bribri]] (južni dio karipskog priobalja), Cabécar (Cordillera de Talamanca), [[Guaymí]] (jug Kostarike, duž granice s Panamom), [[Boruca]] i [[Térraba]] (južna Kostarika).
Bjelačko stanovništvo je uglavnom španjolskog porijekla, uz značajan broj ljudi [[Italija|talijanskog]], [[Njemačka|njemačkog]], [[Engleska|engleskog]], [[Nizozemska|nizozemskog]], [[Francuska|francuskog]], [[Irska|irskog]], [[portugal]]skog, [[
U Kostariki je veliki broj izbjeglica, uglavnom iz [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Nikaragva|Nikaragve]]. Kao rezultat toga i ilegalne imigracije, procjenjuje se da 10-15% stanovništva, što je 400,000-600,000 ljdi, čine [[Nikaragvanci]].<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2019.htm www.state.gov] Background Note: Costa Rica – People</ref><ref>{{cite news| url=http://articles.latimes.com/2006/mar/23/world/fg-costa23 | work=Los Angeles Times | title=Costa Rica Seeks to Shut Its Doors to Illegal Migrants From Nicaragua | first1=Marla | last1=Dickerson | first2=Rebecca | last2=Kimitch | date = 23. 3. 2006. | accessdate = 2. 5. 2010.}}</ref> Određeni broj Nikaragvanaca dolazi u Kostariku kao sezonski radnici. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX. vijeka, veliki broj izbeglica iz zemalja Latinske Amerike došao je u Kostariku, najviše iz [[Čile]]a i [[Argentina|Argentine]], kao i iz [[Salvador]]a.<ref>{{Cite book |author=Biesanz, Karen Zubris; Biesanz, Mavis Hiltunen; Biesanz, Richard |title=The Ticos: Culture and Social Change in Costa Rica |publisher=[[Lynne Rienner Publishers]] |location=Boulder |year= 1998|page=118 |isbn=1-55587-737-0}}</ref>
Red 364:
== Etnografija ==
[[Datoteka:Maleku-hut.JPG|minijatura|thumb|Koliba Guatuso Indijanaca]]
Indijansko prastanovništvo uvelike je uništeno u sukobu sa konkvistadorima ili je kasnije hispanizirano. Danas u 22 rezervata živi 8 raznih plemenskih zajednica. Područje Kostarike nastanjivala su ili još žive plemena koja pripadaju porodicama [[Manguean]]: [[Nicoya]], [[Orisi]], [[Orotiña]], danas se nazivaju imenom Chorotega, imenom izumrlog naroda Chorotega; [[Chibchan]]: [[Burica]]; [[Barbacoan]]: [[Guatuso]] ili Maleku; [[Talamancan]]: [[Boruca]], [[Bribri]], [[Burucaca]], [[Cabécar]], [[Chiripo]], [[Coto]] ili Cocto, [[Estrella]], [[Guetar]] ili Huetar, [[Pocosi]], [[Quepo]], [[Suerre]], [[Tariaca]], [[Térraba]], [[Teshbi]] ili Techbi, [[Tucurrique]], [[Turucaca]] i [[Voto]], te panamski [[Guaymi]].
Kolonizacija koja konačno počinje u kasnom 16. stoljeću, te uvođenje ropstva, otjeralo je mnoga plemena u planinska područja, gdje njihovi potomci žive i danas.
Danas su kostarikanski Indijanci najzastupljeniji od plemena Bribri, Cabécar i Boruca, kojih ima dosta u planinskim područjima juga zemlje. Na sjeveru žive neka Chorotegan ili Manguean plemena, rasipana u povijesti od zaljeva [[Fonseca]] do poluotoka [[Nicoya (poluotok)|Nicoya]]. Ovi su imali naprednu kulturu i bijahu pod utjecajem tamošnjih naprednih civilizacija. Pleme [[Chorotega]] koje je živjelo u [[Honduras]]u je nestalo, ali se danas pod njihovim imenom izjašnjavaju potomci Orotiña i Nicoya Indijanaca kojih etnički ima 795 ([[2000.]]). Panamsko pleme [[Térraba]] u Kostariki broji negdje do 300 pripadnika. Pleme Maleku ili Guatuso ima pereko 1,000 pripadnika (2000.); Cabécar 9,308 (2000.) u području Turrialba; Bribri 12,172 (2000.) duž rijeka [[Lari]], [[Telire]] i [[Uren]] ; Boruca 1,000 (1991.), između [[Playa Bonita]] i [[Golfito|Golfita]].
Red 410:
{{Srednja Amerika}}
{{Sjeverna Amerika}}
{{Organizacija američkih država}}
[[Kategorija:Kostarika| *]]
[[Kategorija:Centralna Amerika]]
[[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]]
| |||