Pingvini – razlika između verzija

=== Građa ===

Zbijeno tijelo s uskim, ali snažnim [[krilo|krilima]] koja su im se oblikovala na način, da ih ptice koriste kao [[peraja|peraje]] i čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.

Za razliku od drugih ptica koje ne lete ([[nojevke]]), pingvini imaju na [[prsna kost]]i izraženo visoko oblikovan greben na koji se veže snažna letna [[mišić|muskulatura]]. Zbog otpora vode kod plivanja pod vodom potrebno je jednako toliko energije za spuštanje kao i za podizanje krila u zraku. Radi toga imaju pingvini veću površinu lopatica od svih drugih ptica, jer se na njih "prihvaćaju" mišići koji pokreću krila. Kosti nadlaktice i podlaktice su u laktu kruto sraštene u ravnoj crti što krilima preoblikovanim u [[peraje]] daje veću čvrstoću. [[Kosti]], koje su inače kod drugih ptica šuplje, kod pingvina su guste i teške jer im nije potrebno smanjenje težine radi letenja, a cjevaste kosti su im ispunjene gustom, uljnatom [[koštana srž|koštanom srži]].

 

 

=== Perje ===

Boja [[pero|perja]] kod gotovo svih vrsta je na leđnoj strani tamno plavosivo koje se prelijeva u crno, dok im je boja s donje, trbušne strane bijela. Smatra se, da im je boja takva, kako bi se pri pogledu odozgo stopili s tamnom bojom dubokog mora, dok su s trbušne strane bijeli, kako bi pri pogledu odozdo prema gore odakle dopire i svjetlost, ponovo bili manje uočljivi u odnosu na osvijetljenu vodu. Gotovo svi pingvini iz potporodice Eudyptes imaju na glavi narandžasto-žuti ukras koji je vrlo upadljiv. Mlade životinje su uglavnom pokrivene jednobojnim paperjem, sivim ili smeđim, a samo neke vrste imaju bijele bokove i trbuh.

 

 

=== Prehrana pigvina ===

Hrane se uglavnom [[ribe|ribom]], [[lignje|lignjama]], [[rakovi]]ma, ali i drugim sitnim morskim životinjama, [[kril]]om i sl. Obično se pingvini koji žive bliže [[Južni pol|Južnom polu]] hrane krilom, dok se sjevernije<!--na sjevernom polu NEMA pingvina--> nastanjeni hrane više ribom. Plijen hvataju kljunom i gutaju ga cijelog, čim ga uhvate u vodi.