Elektronski mikroskop – razlika između verzija

'''Elektronski mikroskop''' izumljen u [[Njemačka|Njemačkoj]] [[1932]]., a širu je [[biologija|biološku]] namjenu stekao tijekom ranih pedesetih, s [[George Palade|Georgeom Paladeom]], [[Fritiof Sjøstrand|Fritiofom Sjøstrandom]], i [[Keith Porter|Keithom Porterom]] kao nekima od njegovih prvih najistaknutijih korisnika. Mjesto vidljive svjetlosti i optičkih leća, elektronski mikroskop koristi zraku [[elektron]]a, koju usmjerava fokusirajući [[elektromagnetsko polje]]. Iz razloga što je [[valna duljina]] elektrona znatno kraća od one [[foton]]a vidljive [[svjetlost]]i, granica [[razlučivost]]i elektronskog mikroskopa je puno manja od one [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnog mikroskopa]]: oko 0,1 – 0,2 [[nanometar|nm]] elektronskog mikroskopa u usporedbi s oko 200 – 350 nm kod svjetlosnog mikroskopa.

 

Međutim, za biološke uzorke stvarna granica razlučivosti obično nije niža od 2 nm ili je viša, zbog problema s pripremom preparata i kontrastom. Elektronski mikroskop ima oko 100 puta veću moć razlučivanja od svjetlosnog mikroskopa. Za posljedicu je i iskoristivo povećanje također veće: do 100 000 puta elektronskog mikroskopa, u usporedbi s 1000 do 1500 puta kod svjetlosnog mikroskopa. Na taj je način, promatrajući ju elektronskim umjesto svjetlosnim mikroskopom, moguće zapaziti mnogo više detalja u građi [[stanica|stanice]].